Mentalno zdravlje mladih (VIDEO)

Mladi ลพele da odrasli razumeju da su problemi mentalnog zdravlja stvarni i ozbiljni, te da razgovor o njima ne bi trebao biti tabu tema. Smatraju da je vaลพno da se ova tema normalizuje kako bi se smanjila stigmatizacija i omoguฤ‡ila otvorenost u razgovoru o sopstvenim izazovima.

Laki Ley

U poslednjem vremenu, sveprisutna paลพnja posveฤ‡ena je pitanju mentalnog zdravlja u naลกoj zemlji. Iako je ova tema ฤesto zapostavljena zbog predrasuda i stigmatizacije, nedavni dogaฤ‘aji su je postavili u prvi plan. Mladi postaju sve svesniji vaลพnosti oฤuvanja mentalnog zdravlja, a predstavnici drลพave sve ฤeลกฤ‡e se obraฤ‡aju javnosti, shvatajuฤ‡i hitnost ovog pitanja.

โ€œNakon svega ลกto se u periodu za nama dogodilo u naลกoj zemlji mentalnim zdravljem se bave svi. Sada je svakom jasno koliko je to vaลพno iako tome nije poklonjeno dovoljni paลพnje zbog predrasuda i stigmatizacije, tako ne sme viลกe da bude. Svesni vaลพnosti teme mentalno zdravlje mladih o njoj sve ฤeลกฤ‡e upravo sa mladima govore predstavnici drลพave.

Mislim da ลกto viลกe znanja o tome kako rano prepoznati neลกto ลกto se zove โ€˜bol duลกeโ€™ , neลกto ลกto se zove โ€˜psiholoลกka napetostโ€™, ลกto se zove neลกto ลกto moลพda obiฤan ฤovek ne razume.

Nauka je napravila naravno ogromne korake da bi prosto napravila klasifikaciju neฤega ลกto znaฤi bol duลกe. Neurotiฤni poremeฤ‡aji koji ฤesto mogu biti prepoznati i kod onih koje najviลกe volimo ogledaju se u tome da se ti ljudi oseฤ‡aju kao kad vi deca treba da odgovarate a niste najbolje nauฤili svoju lekciju, i imate tremu. Kada se neko tako oseฤ‡a dvadeset ฤetiri sata, on je napet, nekada to ne prepoznaje on nego treba mi ostalo da prepoznamo, i da mu na to ukaลพemo i pomognemo.

Druga velika kategorija su ljudi sa mentalnim smetnjama, oni koji ลพive u svom svetu, potpuno odvojeni od realnosti. To je kategorija psihoza.

Treฤ‡a kategorija o kojoj najradije priฤamo jer je ceลกto rasprostranjena meฤ‘u mladima to je kategorija bolesti zavisnosti, i to ne samo zavisnosti na hemijske supstance kao ลกto je droga, alkohol i puลกenje nego i moderna tehnologija, IT zavisnost, kocka i ti treba dobro znati na koji naฤin prepoznati i krenuti da se pomogne osobama na putu stvaranja zavisnosti ili je veฤ‡ poseduju.

ฤŒetvrta kategorija je onih koji su se ili rodili sa nedovoljno inteligencije ili su bili intelektualno jako bogati a onda su osiromaลกili i imaju demenciju.

Na kraju postoji joลก jedna kategorija osoba koju moramo takoฤ‘e ลกto pre dijagnostikovati ili prepoznati a to su osobe koje imaju problem sa strukturom svoje liฤnosti, poremeฤ‡aji liฤnosti.

Svi zajedno moramo raditi na ranoj dijagnostici ovih poremeฤ‡aja i raditi na njima i adekvatno reagovati, kroz ฤitav niz radionica, seminara i dijaloga sa struฤnjacima i pojedincima.

Zato je i potpisivanje referenduma koji se bavi pitanjima mladih i pitanjima prosvete jedan korak dalje u putu da Srbija na najbolji moguฤ‡i naฤin priฤ‘e mentalnoj problematiciโ€, kaลพe ministarka Slavica ฤukiฤ‡-Dejanoviฤ‡.

 

Moramo govoriti o mentalnom zdravlju, poruka je svih onih koji se bave zdravljem mladih. Potraลพili smo miลกljenje struฤnjaka sa kojima smo razgovarali o mentalnom zdravlju mladih u Novom Pazaru ali i o tome kako reagovsti kada doฤ‘e do problema.

โ€ฤŒini mi se nikada viลกe kao danas se o mentalnom zdravlju nije priฤalo, mislim na ovaj period, posebno u godinama posle pandemije korone virusa. Nekako smo se svi setili da mentalno zdravlje postoji, koliko je mentalna higijena vaลพna, i nikada nije dovoljno priฤati i dovoljno promovisati te teme, i nikada nije dovoljno priฤati o prevenciji.

Drago mi je ลกto je mentalno zdravlje sada doลกlo u prvi plan i ลกto konaฤno moลพemo da se pozovemo na neka istraลพivanja i ลกto konaฤno moลพemo da iznesemo dokaze koliko je ono bitno a sa druge strane mi je ลพao ลกto se to desilo posle nekih nemilih dogaฤ‘aja i ลกto smo se mentalnog zdravlja setili tek kada su se desile posljedice nebrige koja je godinama trajala.

Sa Istraลพivanjima koja su sprovedena na naลกem podruฤju znamo da su mladi posebno znaฤajna kategorija tj da su posebno osetljivi na probleme mentalnog zdravlja pa imamo podatak da se ฤak svaka peta osoba u tom adolescentnom periodu suoฤi sa nekim problemom koji se toฤe mentalnog zdravlja.

Sa druge strane imamo problem dijagnostike tj koliko zapravo mladi ljudi prolaze kroz neka stanja a ne dobijaju adekvatnu dijagnozu, samim tim ne dobijaju adekvatni terapijski tretman. Imamo ฤinjenicu da ฤesto ljudi sami sebi dodjeljuju dijagnoze i sami sebi budu lekari i onda se taj postupak ne sprovodi kako bi trebalo i imamo nekada ozbiljnije posledice.ย 

Na sreฤ‡u mladi ljudi sve viลกe razgovaraju o svojim mentalnim teลกkoฤ‡ama, sve viลกe traลพe pomoฤ‡i i otvorenije priฤ‡aju o tome, nego ลกto je ti bilo ranijeโ€,ย kaลพe psiholoลกkinja Marija Tiosavljeviฤ‡.

Na pitanje da li moลพemo olako koristiti pojam depresije, Tiosavljeviฤ‡ istiฤe da mladi ฤesto pronalaze podrลกku u poznatim liฤnostima koje su se suoฤile s tim problemom. U praksi, psiholozi ฤesto ฤuju da mladi na TikToku dele simptome poput hiperaktivnosti, anksioznog poremeฤ‡aja i depresije.

Vaลพno je shvatiti da depresija nije prolazna tuga, veฤ‡ poremeฤ‡aj koji zahteva odreฤ‘ene simptome tokom odreฤ‘enog perioda, ometajuฤ‡i svakodnevne aktivnosti. Mladi trebaju biti svesni da je depresija ozbiljan poremeฤ‡aj, te da se uvijek trebaju obratiti struฤnoj osobi ako primete takve znakove.

Psiholozi za oฤuvanje mentalnog zdravlja predlaลพu da se za svaki mentalnu teลกkoฤ‡u treba obretiti struฤnim licima, psihijatrima, psiholozima i psihoterapeutima kao i da nije dovoljno razgovarati o tome sa porodicom, prijateljima i osobama iz bliskog okruลพenja iako je to blisko okruลพenje jako bitno u dijagnostikovanju problema kod pojedinca.

Jedan od veฤ‡ih problema je ลกto koliko god da mladi sve viลกe traลพe pomoฤ‡ joลก uvek kod dosta populacije postoji sram, strah od suoฤavanja, a na traลพenje pomoฤ‡i se treba gledati kao na hrabrost. Vaลพno je obratiti se za pomoฤ‡ na vreme, jer sve zavisi od nas i naลกeg truda, a struฤna lica su od velike pomoฤ‡i.

โ€œSvaka osoba u sebi nosi veliku snagu, i svaka osoba ima dosta kompetencija, kvaliteta, talenata, i mogu da sve svoje sposobnosti iskazu da pravi naฤin ali moraju da budu svesni da zapravo tu autentiฤnost svoju treba da neguju ali i da ih uklope u sve zahteve sredine, ลกto nekada ume biti zahtevno. Uvek postoje osobe koje vam mogu pruลพiti podrลกkuโ€, zakljuฤila je Marija Tiosavljeviฤ‡.

Izveลกtaj URIporta je pokazao da 47%mladih ne treลพi pomoฤ‡ iako smo svedoci pozitivnih promena i sve veฤ‡e spremnosti javnosti da se pozabave pitanjima mentalnog zdravlja, obeshrabrujuฤ‡e je ลกto je stigma joลก uvek velika prepreka a posebno meฤ‘u mladim ljudima i njihovim roditeljima. U anketi sprovedenoj meฤ‘u mladima putem URIportย platforme skoro polovina ispitanika je izjavila da se boje osuฤ‘ivanja i da ih percepcija traลพenja pomoฤ‡i znak slabosti, ลกto ih odvraฤ‡a od traลพenja podrลกke.

U partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja,ย  UNICEF ฤ‡e planirati i pilotirati inovativni paket usluga u oblasti mentalnog zdrvalja prialgoฤ‘en mladima kako bi podigao svest i pruลพio mladima podrลกku u vezi mentalnom zdravljem. Na nama kao medijima je da ลกto ฤeลกฤ‡e i ลกto glasnije govorimo o ovome.

Ovaj projekat sufinanciran je iz Budลพeta Republike Srbije- Ministarstvo turizma i omladine. Stavovi izneti u emisiji ne izraลพavaju stavove organa koji je dodelilo sredstva.

 

Facebook
Twitter
LinkedIn
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print

Prijavite se na listu za vesti

Budite meฤ‘u prvima informisani o dogaฤ‘ajima u vaลกem gradu,u regionu