Mladi ลพele da odrasli razumeju da su problemi mentalnog zdravlja stvarni i ozbiljni, te da razgovor o njima ne bi trebao biti tabu tema. Smatraju da je vaลพno da se ova tema normalizuje kako bi se smanjila stigmatizacija i omoguฤila otvorenost u razgovoru o sopstvenim izazovima.
U poslednjem vremenu, sveprisutna paลพnja posveฤena je pitanju mentalnog zdravlja u naลกoj zemlji. Iako je ova tema ฤesto zapostavljena zbog predrasuda i stigmatizacije, nedavni dogaฤaji su je postavili u prvi plan. Mladi postaju sve svesniji vaลพnosti oฤuvanja mentalnog zdravlja, a predstavnici drลพave sve ฤeลกฤe se obraฤaju javnosti, shvatajuฤi hitnost ovog pitanja.
โNakon svega ลกto se u periodu za nama dogodilo u naลกoj zemlji mentalnim zdravljem se bave svi. Sada je svakom jasno koliko je to vaลพno iako tome nije poklonjeno dovoljni paลพnje zbog predrasuda i stigmatizacije, tako ne sme viลกe da bude. Svesni vaลพnosti teme mentalno zdravlje mladih o njoj sve ฤeลกฤe upravo sa mladima govore predstavnici drลพave.
Mislim da ลกto viลกe znanja o tome kako rano prepoznati neลกto ลกto se zove โbol duลกeโ , neลกto ลกto se zove โpsiholoลกka napetostโ, ลกto se zove neลกto ลกto moลพda obiฤan ฤovek ne razume.
Nauka je napravila naravno ogromne korake da bi prosto napravila klasifikaciju neฤega ลกto znaฤi bol duลกe. Neurotiฤni poremeฤaji koji ฤesto mogu biti prepoznati i kod onih koje najviลกe volimo ogledaju se u tome da se ti ljudi oseฤaju kao kad vi deca treba da odgovarate a niste najbolje nauฤili svoju lekciju, i imate tremu. Kada se neko tako oseฤa dvadeset ฤetiri sata, on je napet, nekada to ne prepoznaje on nego treba mi ostalo da prepoznamo, i da mu na to ukaลพemo i pomognemo.
Druga velika kategorija su ljudi sa mentalnim smetnjama, oni koji ลพive u svom svetu, potpuno odvojeni od realnosti. To je kategorija psihoza.
Treฤa kategorija o kojoj najradije priฤamo jer je ceลกto rasprostranjena meฤu mladima to je kategorija bolesti zavisnosti, i to ne samo zavisnosti na hemijske supstance kao ลกto je droga, alkohol i puลกenje nego i moderna tehnologija, IT zavisnost, kocka i ti treba dobro znati na koji naฤin prepoznati i krenuti da se pomogne osobama na putu stvaranja zavisnosti ili je veฤ poseduju.
ฤetvrta kategorija je onih koji su se ili rodili sa nedovoljno inteligencije ili su bili intelektualno jako bogati a onda su osiromaลกili i imaju demenciju.
Na kraju postoji joลก jedna kategorija osoba koju moramo takoฤe ลกto pre dijagnostikovati ili prepoznati a to su osobe koje imaju problem sa strukturom svoje liฤnosti, poremeฤaji liฤnosti.
Svi zajedno moramo raditi na ranoj dijagnostici ovih poremeฤaja i raditi na njima i adekvatno reagovati, kroz ฤitav niz radionica, seminara i dijaloga sa struฤnjacima i pojedincima.
Zato je i potpisivanje referenduma koji se bavi pitanjima mladih i pitanjima prosvete jedan korak dalje u putu da Srbija na najbolji moguฤi naฤin priฤe mentalnoj problematiciโ, kaลพe ministarka Slavica ฤukiฤ-Dejanoviฤ.
Moramo govoriti o mentalnom zdravlju, poruka je svih onih koji se bave zdravljem mladih. Potraลพili smo miลกljenje struฤnjaka sa kojima smo razgovarali o mentalnom zdravlju mladih u Novom Pazaru ali i o tome kako reagovsti kada doฤe do problema.
โฤini mi se nikada viลกe kao danas se o mentalnom zdravlju nije priฤalo, mislim na ovaj period, posebno u godinama posle pandemije korone virusa. Nekako smo se svi setili da mentalno zdravlje postoji, koliko je mentalna higijena vaลพna, i nikada nije dovoljno priฤati i dovoljno promovisati te teme, i nikada nije dovoljno priฤati o prevenciji.
Drago mi je ลกto je mentalno zdravlje sada doลกlo u prvi plan i ลกto konaฤno moลพemo da se pozovemo na neka istraลพivanja i ลกto konaฤno moลพemo da iznesemo dokaze koliko je ono bitno a sa druge strane mi je ลพao ลกto se to desilo posle nekih nemilih dogaฤaja i ลกto smo se mentalnog zdravlja setili tek kada su se desile posljedice nebrige koja je godinama trajala.
Sa Istraลพivanjima koja su sprovedena na naลกem podruฤju znamo da su mladi posebno znaฤajna kategorija tj da su posebno osetljivi na probleme mentalnog zdravlja pa imamo podatak da se ฤak svaka peta osoba u tom adolescentnom periodu suoฤi sa nekim problemom koji se toฤe mentalnog zdravlja.
Sa druge strane imamo problem dijagnostike tj koliko zapravo mladi ljudi prolaze kroz neka stanja a ne dobijaju adekvatnu dijagnozu, samim tim ne dobijaju adekvatni terapijski tretman. Imamo ฤinjenicu da ฤesto ljudi sami sebi dodjeljuju dijagnoze i sami sebi budu lekari i onda se taj postupak ne sprovodi kako bi trebalo i imamo nekada ozbiljnije posledice.ย
Na sreฤu mladi ljudi sve viลกe razgovaraju o svojim mentalnim teลกkoฤama, sve viลกe traลพe pomoฤi i otvorenije priฤaju o tome, nego ลกto je ti bilo ranijeโ,ย kaลพe psiholoลกkinja Marija Tiosavljeviฤ.
Na pitanje da li moลพemo olako koristiti pojam depresije, Tiosavljeviฤ istiฤe da mladi ฤesto pronalaze podrลกku u poznatim liฤnostima koje su se suoฤile s tim problemom. U praksi, psiholozi ฤesto ฤuju da mladi na TikToku dele simptome poput hiperaktivnosti, anksioznog poremeฤaja i depresije.
Vaลพno je shvatiti da depresija nije prolazna tuga, veฤ poremeฤaj koji zahteva odreฤene simptome tokom odreฤenog perioda, ometajuฤi svakodnevne aktivnosti. Mladi trebaju biti svesni da je depresija ozbiljan poremeฤaj, te da se uvijek trebaju obratiti struฤnoj osobi ako primete takve znakove.
Psiholozi za oฤuvanje mentalnog zdravlja predlaลพu da se za svaki mentalnu teลกkoฤu treba obretiti struฤnim licima, psihijatrima, psiholozima i psihoterapeutima kao i da nije dovoljno razgovarati o tome sa porodicom, prijateljima i osobama iz bliskog okruลพenja iako je to blisko okruลพenje jako bitno u dijagnostikovanju problema kod pojedinca.
Jedan od veฤih problema je ลกto koliko god da mladi sve viลกe traลพe pomoฤ joลก uvek kod dosta populacije postoji sram, strah od suoฤavanja, a na traลพenje pomoฤi se treba gledati kao na hrabrost. Vaลพno je obratiti se za pomoฤ na vreme, jer sve zavisi od nas i naลกeg truda, a struฤna lica su od velike pomoฤi.
โSvaka osoba u sebi nosi veliku snagu, i svaka osoba ima dosta kompetencija, kvaliteta, talenata, i mogu da sve svoje sposobnosti iskazu da pravi naฤin ali moraju da budu svesni da zapravo tu autentiฤnost svoju treba da neguju ali i da ih uklope u sve zahteve sredine, ลกto nekada ume biti zahtevno. Uvek postoje osobe koje vam mogu pruลพiti podrลกkuโ, zakljuฤila je Marija Tiosavljeviฤ.
Izveลกtaj URIporta je pokazao da 47%mladih ne treลพi pomoฤ iako smo svedoci pozitivnih promena i sve veฤe spremnosti javnosti da se pozabave pitanjima mentalnog zdravlja, obeshrabrujuฤe je ลกto je stigma joลก uvek velika prepreka a posebno meฤu mladim ljudima i njihovim roditeljima. U anketi sprovedenoj meฤu mladima putem URIportย platforme skoro polovina ispitanika je izjavila da se boje osuฤivanja i da ih percepcija traลพenja pomoฤi znak slabosti, ลกto ih odvraฤa od traลพenja podrลกke.
U partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja,ย UNICEF ฤe planirati i pilotirati inovativni paket usluga u oblasti mentalnog zdrvalja prialgoฤen mladima kako bi podigao svest i pruลพio mladima podrลกku u vezi mentalnom zdravljem. Na nama kao medijima je da ลกto ฤeลกฤe i ลกto glasnije govorimo o ovome.
Ovaj projekat sufinanciran je iz Budลพeta Republike Srbije- Ministarstvo turizma i omladine. Stavovi izneti u emisiji ne izraลพavaju stavove organa koji je dodelilo sredstva.
Povezane vesti:
- Alarmantni podaci iz ankete A1 iz Novog Pazara: Svaka treฤa osoba se kockala, svaka ลกesta i…
- Viลกe od 400 graฤana podelilo svoja iskustva u opลกtoj bolnici: Veฤina nezadovoljna (VIDEO)
- Francesca Albanese: โIzrael mora biti zaustavljen, preti ลกira eskalacija sukobaโ (VIDEO)
- โOseฤam da se povezujem sa svojom porodiฤnom istorijomโ: Zaลกto se mladi iz dijaspore vraฤaju…
- Novi Pazar: Meลกtanima voda vaลพnija od zlata
- MMR vakcina i povezanost sa autizmom: mit ili nauฤna istina? (VIDEO)