Zagađenje – drugo ime za smrt (video)

Zagađenje – drugo ime za smrt (video)

Prema svetskoj zdravstvenoj organizaciji zagađenost vazduha je najveći pojedinačni ekološki rizik za zdravlje.Prema poslednjoj proceni devet od deset osoba udiše vazduh koji sadrži visok nivo zagađivača. U svetu je procenjen alarmantan broj umrlih od zagađenosti vazduha. Smatra se da čak sedam miliona ljudi svake godine umre zbog prisustva otrovnih materija u vazduhu.

Na koji način ove čestice, negativno deluju na ljudsko zdravlje i koje sve bolesti mogu izazvati? Koliki je ovaj problem veliki u svetu, a koliko kod nas? Šta moraju odgovorne institucije i organi učiniti da se taj negativni uticaj smanji, a šta mogu sami građani učiniti da se zaštite?

Odgovor na ova i ostala pitanja dobićemo od naših sagovornika.

„Ovo je tema o kojoj treba da se priča, treba da se priča i najpre bih volela da kažem ko je zaprvo najugroženiji prilikom udisanja takvog vazduha i korišćenja neke, recimo, zagađene vode.

To su pre svega hronični bolesnici, bolesnici kod kojih je na bilo koji način ugrožwn imuni sistem, deca do dve i po godine uzrasta i stariji iznad 65 godina. Inače, izlaganje zagađenom vazduhu i korišćenjem zagađene vode svi smo na neki način ugroženi. Uvek kod nas postoji kratkoročno i dugoročno dejstvo, tih nekih štetnih noksi, u ovom slučaju pomenuli ste zagađen vazduh. To je tema kojoj se dosta priča i negde smo svi postali neki znalci iz te teme, iz te oblasti.Obično govorimo o suspendovanim česticama, koje se nalaze u nešto većoj koncentraciji, ustvari ne mogu reći u nešto većoj, u dosta većoj koncetraciji od dozvoljene, od strane institucija koje se time bave.

Što se tiče uticaja na zdravlje konkretno vazduha koji udišemo, konkretno u našem gradu, znači može doći do poremećaja raznih sistema našeg organizma. Kao što su: respiratorni sistem, kardiovaskularni sistem, reproduktivni sistem i najtežem slučaju nervni sistem.

Direktni utictaj na respiratorni sistem imaju upravo te suspendovane čestice, o kojima se dosta govori, i javno, i na društvenim mrežama i o kojima ljudi dosta trenutno znaju.“-izjavila je dr Lejla Ćeranić, infektolog.

„Zagađenost beleži veliki porast u poslednje vreme. Što građani čak stižu i da vide. Znači, mi vidimo tu zagađenost. To više nije samo merna jedinica, nego je čak i vidimo. Što se tiče respiratornih oboljenja, koja su najosetljivija na zagađenost vazduha, svakako da poslednjih godina je došlo do povećanja oboljevanja od respiratornih infekcija, ali pre svega tu navodim hronične opstruktivne bolesti pluća i astmu. Ono što je karakteristično takođe,jeste da je sve veći broj dece.“– dodala je dr Samra Ljajić, epidemiolog.

„Direktni uticaj na zdravije ljude su iritacije respiratornog sistema, češće pojava infekcija respiratornog sistema. Dok kod ljudi koji inače imaju problem sa respiratornim sistemom, znači govorimo o ljudima koji imaju hronične respiratorne probleme, kao što su astma i hronični bronhitisi, onda dolazi do pogoršanja tih osnovnih bolesti. Što se tiče dugoročnog dejstva, udisanja takvog vazduha može doći do potpune izmene građe respiratornih sistema i respiratornih puteva i izazvati najteže bolesti, tipa karcinoma disajnih puteva i uopšte plućnog tkiva. To nije direktna oblast kojom se ja bavim, ali kolege koje se bave patologijom, odnosno lečenjima bolestima pluća, su svedoci da ima veliki broj naših sugrađana problma upravo sa tim najtežim oblikom bolesti. Što se tiče kardiovaskularnog sistema, to je prosto neraskidiv sistem sa respiratornim sistemom. Znači sve ono što kroz cirkulaciju ulazi, odnosno kroz respiratorni sistem ulazi u cirkulaciju, može doći do bilo kojeg sistema u našem organizmu. Tako da, direktno dejstvo na kardiovaskularni sistem, odnosno na krvne sudove našeg organizma može dovesti do potpune izmene građe krvnih sudova i samim tim izazvati teška oboljenja. Svima poznati infrakti, angina pekturis i razne druge. To su neki neki entiteti koji su nama svima dobro poznati. Čak, taj zagađen vazduh koji udišemo značajno utiče na reproduktivni sistem, pa su mnooge studije dokazale da pod dugotrajnim dejstvom tog štetnog vazduha koji udišemo možeo doći do rađanja dece sa manjom težinom, zatim prevremeno rođene dece, do potpunog poremećaja u sastavu sperme kod muškaraca. Tako da možemo reći da je dejstvo štetnog vazduha na naš organizam mnogostruk.“– dodala je dr Lejla Ćeranić.

„Ako građani nemaju dovoljno razvijen stepen odgovornosti i dovoljno ne razumeju problem, država zaprvo za to služi. Ne čak država, društvo za to služi. To je smisao društva. Zaštiti nemoćne, slabije, male, bolesne, trudne…“-izjavio je Dejan Lekić, osnivač portala „Ekstremna ekologija“.

„Šta traži mazut u reci? To nikome normalno ne može pasti na pamet da radi.“ – izjavio je Dejan Lekić.

„Sa druge strane, da je taj, ko god da je, bio adekvatno kažnjen i da država, odnosno društvo reagovalo, to se više ne bi događalo ili bi se događalo ređe.“– istakao je Lekić.

„Novi Pazar je grad koji ima najveći problem sa zagađenošću u Srbiji. Čak, najveći i u Evropi. Na sajtu Airvisual, ako poređate te senzore, videćete da jedini grad u Evropi tehnički je negde u Sibiru. Ako njega izuzmete geografski, u principu Novi Pazar od svih gradova u kojima se meri zagađenje, je najragađeniji grad.“-rekao je Bojan Simišić, ekološki aktivista.

„Jedini način je da se osvestimo, da čuvamo svoje zdravlje i prirodu.“ dodala je dr Samra Ljajić.

 

 

“Ovaj video i tekst nastali su kao deo projekata koji se  realizuje je u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD a administrira Media i Reform Centar Niš. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove MRCN i Ambasade SAD već isključivo autora.“

 

Emir Ličina / Lejla Halilović

CATEGORIES
Share This