Građani Novog Pazara ocenili su na današnjoj javnoj raspravi da je nacrt Plana kvaliteta vazduha urađen stručno i temeljno, ali su izrazili zabrinutost zbog nerealnih mera, nedostatka infrastrukture i finansijske neodrživosti plana. Ukazali su da se mnoge preporuke ne mogu primeniti u lokalnom kontekstu, te da je neophodno prilagoditi ih realnim uslovima i budžetskim mogućnostima grada.
Nacrt Plana kvaliteta vazduha za Novi Pazar, koji predviđa niz mera poput povezivanja individualnih ložišta na toplane, podsticanja upotrebe bicikala i javnog prevoza, kao i pošumljavanja i povećanja zelenih površina, predstavljen je danas u okviru javne rasprave otvorene za sve građane.
Teo Taraniš, koji je naglasio da na ovoj raspravi učestvuje u svojstvu građanina, rekao je da je Plan kvalitetno izrađen u teorijskom smislu, ali da ga prati duboko osećanje nemoći.
„Kada čitam dokument i naiđem na prvu meru koja mi deluje neizvodljivo, postavim sebi pitanje da li ima smisla čitati dalje. Na primer, povećanje površina pod zelenilom – gde tačno? Sve što je bilo zeleno već je posečeno. Na teritoriji šireg centra grada nema mesta ni za cvet, a kamoli za drvo.“
Posebno se osvrnuo na mere koje podrazumevaju veće korišćenje bicikala i pešačenje.
„Predviđa se edukacija građana o prednostima vožnje bicikla, a u istom dokumentu se konstatuje da ne postoji nijedan metar biciklističke staze. Gde da vozim to biciklo? Šta znači podizanje svesti ako nemam gde da primenim to znanje?“
Taraniš je ukazao i na finansijski aspekt plana.
„Plan predviđa oko dve milijarde dinara u narednih deset godina, što je oko 16 miliona evra. To znači da bi Novi Pazar godišnje morao da ulaže 1,6 miliona evra iz svog budžeta u ekologiju. Da li je to realno? Svaka mera kao izvor finansiranja navodi budžet grada. Pitanje je – da li mi to možemo?“
Kritike su se čule i sa strane prosvetnih radnika. Jedna od njih, koja radi u dve škole u Novom Pazaru, upozorila je na zdravstveno stanje dece i hronično zagađenje.
”Radim sa decom uzrasta od jedne do petnaest godina. Deca su sve češće bolesna, a zdravstvene ustanove ćute. Zimi, kada prolazite ulicom pored škola, osetite gust smog. To nije normalno. Vrtić ‘Radost’ se do skoro grejao na plastiku i đonove. Imam slike. Imamo 16 škola u Pazaru sve imaju kotlove koji zagađuju”, dodaje građanka.
Dodala je i da se građani Novog Pazara osećaju zapostavljeno: „Plaćamo više nego građani drugih gradova, a vazduh nam je najzagađeniji. Trebalo je da ovaj plan postoji već deset godina. Sada bi se već video neki rezultat.“
S druge strane, Samir Lekić, predsednik Skupštine grada Novog Pazara, pohvalio je stručni kvalitet dokumenta i istakao da je plan izrađen na visokom naučnom nivou.
„Ovaj plan sadrži ozbiljne analize i preporuke koje su realne i ostvarive. Biće to veliki izazov za gradsku upravu, ali mi smo odlučni da radimo na njihovoj primeni. Važno je da se ne politizuje, već da se vodi stručno i odgovorno.“
Koordinatorka Eko blok mreže, Nataša Gligorijević, pozvala je na bolju komunikaciju sa građanima i zdravstvenim institucijama.
„Podaci o zagađenju ne znače mnogo ako građani ne dobiju jasna uputstva kako da se zaštite. Potrebna je veća edukacija i pravovremeno obaveštavanje, posebno u danima kada je zagađenje ekstremno”, ističe Gligorijević.
Iz Zavoda za javno zdravlje poručeno je da se ulažu napori u formiranje posebnog tima koji će pratiti nivo čestica u vazduhu i zdravlje stanovništva, te da su insistirali na proširenju kapaciteta ustanove ZZJZ, uključujući i dodatne prostorije za ovu namenu.
Iako se u planu nalaze dobre namere i stručne analize, građani upozoravaju da su bez konkretnih i realističnih koraka svi ti napori osuđeni na neuspeh.
„Nama je svakog dana sve gore, i to nije utisak – to je svakodnevna stvarnost“, zaključila je jedna od prisutnih građanki.