Penzija na oko 50 odsto plate: Sprečiti dalji pad

Penzija na oko 50 odsto plate: Sprečiti dalji pad

Brojne su zablude kada je reč o održivosti i pravednosti penzijskog sistema, kaze za N1 Katarina Stanić istraživačica Centra za socijalnu politiku (CSP) u oblasti penzija i socijalne politike i profesorka Fakulteta FEFA. Ona je ocenila da nepovoljni demografski trendovi trenutno ne dovode u pitanje održivost penzijskog sistema, jer je broj novih penzionera manji od broja novozaposlenih. Takođe ističe i da ste pre 20 godina mogli da očekujete da dobijete penziju u iznosu od 70 odsto onoga što ste zarađivali, a da se taj procenat smanjio, i da je upravo to ono što treba menjati u penzijskom sistemu.

Kako smo došli do dramatične teze o neodrživosti penzijskog sistema kakav imamo danas? Stanić kaže da je to nije naša specifičnost, da smo to preuzeli iz strane literature.

„Već tri decenije unazad rezultati tih istraživanja u drugim zemljama bazirali su se na tamošnjim demografskim trendovima, na osnovu kojih su pravljene projekcije za 50 do 70 godina unapred. Pretpostavka je bila nepromenljivo stanje, status quo u svemu ostalom, bez uzimanja u obzir migracija na primer. Tako da se smatralo da su radni kontingenti isključivo iz domaćeg stanovništva“, navodi sagovornica Infobiza.

U međuvremenu je, kaže, realnost to demantovala.

„Bolje je fokusirati sa na ono što je danas i eventualno dve ili tri godine unapred. Drugim rečima, jednako je neodgovorno gledati toliko unapred, koliko i voditi politiku danas za sutra“, ocenila je Stanić.

Naglašava da je penzijski sistem sada pravedan, da se zasniva na Bizmarkovom sistemu koliko ste uplaćivali, toliko vam se vraća, što se može smatrati prilično pravednim.

„Ono što je problem trenutno jeste što nama ta penzija u relativnom smislu opada, kada su krenule reforme pre 20 godina, taj relativni odnos penzija i plata, odnosno ono što možete očekivati kada dobijete penziju u odnosu na ono što ste zarađivali, bio je jako visok. On je sada pao na nekih 50 odsto, toliko očekujete od onoga što ste zarađivali i to je ono što, po meni, treba da se zaustavi, bar da ostane na tome“, naglašava Stanić.

Što se tiče pomeranja starosne granice, ona ističe da nikako ne treba da se vodimo primerima iz zemalja gde je očekivani životni vek duži nego kod nas.

„Ako je u pitanju Švedska ili Nemačka to je 80 godina, pa je možda i logično da granica za penzionisanje bude 67 godina, ali drugačije je ako je očekivano trajanje života 75 godina. Gleda se dužina korišćenja penzije“, kaže Stanić.

Kod nas je finansijska konsolidacija sada drugačija nego što je bila kada je reč o održivosti.

„Naime, nama se od 2015. godine potpuno obrnuo odnos novih penzionera i onih koji umiru, mi imamo neto odliv penzionera – smanjuje se broj penzionera, iako kao nacija starimo, a povećava se broj osiguranika. Nama su sada neki parametri povoljniji, sada je prilika da se razmišlja o adekvatnosti penzija, da se ne spušta stopa zamene – odnos plate i penzije“, napominje sagovornica Infobiza.

Ko može da ostvari 40 godina staža

Među onima koji ulaze u penzijski sistem, biće sve manje ostvarenog radnog staža, a prosečna primanja biće niža.

„Biće i onih koji ulaze u sistem, a bili su u sivoj ekonomiji. Nije sve povezano sa demografijom. Treba voditi računa da ono što se prima – ostane na pristojnom nivou“, ukazuje Katarina Stanić.

Na pitanje šta građani da urade da bi obezbedili materijalnu sigurnost u poznim godinama, sagovornica Infobiza odgovara da neko ko zarađuje prosečnu zaradu teško može da uštedi.

„Zato je za populaciju koja nema znatna sredstva javni penzijski sistem neophodan. Nije jednostavno prepustiti običnom čoveku da štedi za starost“, zaključuje Stanić.

Izvor:Nova.rs

CATEGORIES
Share This