Mladi čuvari kulture i tradicije – Selma Hasić Manić (VIDEO)

Selma Hasić Manić (29) iz Novog Pazara bavi se dizajniranjem svečanih haljina za žene, u kojima na kreativan način spaja tradiciju sa modernim.

Ovom poslu se posvetila još kao veoma mlada, a njen stil su ubrzo upoznale i zavoljele žene iz Sandžaka, koje su joj i najveća inspiracija u radu.

Odrasla je u majčinom krojačkom salonu, gdje su joj igračke bile mašine za šivenje, konci i materijali. Tada je počela i da veze, a sa samo osam godina je na industrijskoj šivaćoj mašini sebi sašila haljinicu.

“Moj talenat je bio rano izražen, međutim, moji roditelji su me vidjeli kao intelektualku, koja će raditi znatno lakši posao. Zato sam završila pravni fakultet, ali nakon toga sam čvrsto riješila da budem modni dizajner, jer sam im na neki način dokazala da mogu i da imam drugu profesiju“, priča Selma za portal Free media.

Njen talenat se razvijao kroz razne faze, a prvi novac je zaradila od izrade rajfova za kosu.

“Ručno sam pravila i prodavala rajfove za kosu po cijeni od 500 do 1.000 dinara, a kada sam došla do malo većeg novca, počela sam da pravim marame za šerijatsko vjenčanje. Zamolila sam roditelje da mi dozvole da u njihovom salonu izlažem svoje proizvode. Interesantno je da su oni uvijek mislili da će me ovo interesovanje proći, da je to nešto kratkoročno i da neću sebe vidjeti u tom poslu. Te godine sam prodala oko 110 marama, koje sam sama sašila i tada je posao krenuo uzlaznom putanjom. Novac od marama sam uložila u materijale i to one skuplje i luksuznu čipku“, prisjeća se Selma.

Njene kreacije upravo najviše i kupuju žene sa ovog područja, koje njeguju kulturu i tradiciju Bošnjaka, ali i one iz ostalih dijelova Srbije, kojima se sviđaju njene haljine tkane zlatnim nitima klobodana.

“Drago mi je što žene u mom ateljeu mogu da nađu oba stila, tradicionalni i moderni, ali je najprodavaniji stil koji sadrži elemente tradicionalnog u sebi. Naše Bošnjakinje koje žive u inostranstvu i koje su rođene tamo gaje veliku ljubav prema tradicionalnoj nošnji, tako da ja tokom ljetnje sezone samo za njih i radim. Mnoge djevojke koje žive u inostranstvu online poručuju haljinu ili neki drugi odjevni predmet koji ima tradicionalnog veza na sebi i sa zadovoljstvom oblače dimije, katove, narodnu nošnju“, kaže Selma, koja je u Novom Pazaru poznata i kao velika humanitarka.

Ono što je privuklo da šije tradicionalnu garderobu je skromnost koju u sebi nose žene sa područja Sandžaka, a koja se iskazuju modnim komadima kao što su šalvare, dimije, tumajlije i zakopčane košulje do grla, koje, po njenom mišljenju, predstavljaju eleganciju i skladnost.

“Kroz tradicionalne odjevne komade možete vidjeti skromnost jedne žene iz Sjenice, Novog Pazara, Tutina i cijele Pešteri. Druga stvar bio je ručni rad, klobodan i vez. Primijetila sam da imamo mnogo talentovanih nana koje su to svakodnevno tkale, plele, vezle, šile, ali se to kod nas nije toliko cijenilo i mnogi su se vjerovatno prezasitili tog talenta naših žena za ručni rad. Kod moje generacije je to malo drugačije, jer, kao što možete i primijetiti, rijetke su osobe koje ručno vezu, šiju, prave jeleke, vezu haljine, a meni je to ljubav od malena, kada sam i sama vezla“, rekla je Selma.

Selmin rad je veoma autentičan, jer ona u svojim kreacijama uspijeva na interesantan način da spoji moderno i tradicionalno.

“Svima je moj rad bio interesantan, čak su i starije žene dolazile da vide da li sve ja sama radim ili mi neko drugi to radi. Svaki moj proizvod je izrađen ovdje u Srbiji i to je moj lični pečat ovom poslu. Od početka sam radila i elegantne haljine, ali je potražnja u Novom Pazaru bila veća za tradicionalnim haljinama, jer su ovdje česta veselja, poput svadbi, gdje djevojke, nevjeste i udate žene moraju bar na nekoj od tih večeri da imaju nešto tradicionalno na sebi. Sasvim je normalno da obučemo običnu haljinu od pliša ili satena, a da preko stavimo pojas ili fes na glavu“, priča nam ona.

Selma sebe vidi kao čuvara tradicije i kulture, jer je uspjela da sačuva tradicionalni stil, iako je imala mogućnosti da ga zbog potražnje tržišta promijeni.

“Nisam dozvolila da me svjetski stilovi odvedu u pravcima u kojima su sigurno mogli, jer sam imala raznih ponuda. Smatram da njegujem našu tradiciju, upravo kroz to što omladina dolazi i kupuje ono što ja izvezem koncem kojim su se nekada naše nane koristile. To je veliki uspjeh, s obzirom da se u 21. vijeku moda mnogo izmijenila, prisvajaju se tuđi trendovi i stilovi života, a još uvijek postoji potražnja za ovim skromnim haljinama koje radim“, istakla je ona. 

Ova mlada Novopazarka ima brojne planove za budućnost, a jedan od njih je i proširivanje tržišta, kao i otvaranje ateljea u Beogradu, gdje bi žene iz cijele Srbije mogle da kupuju njene odjevne kreacije.

“Sebe vidim kao umjetnicu, a umjetnici su osobe koje i kada spavaju, planiraju, bar je kod mene to tako. U budućnosti planiram da proširim tržište, jer mi je cilj da uspijem u ovom poslu i maksimalno se trudim da to ostvarim. Mada smatram da sam i do sada dosta toga ostvarila“, kaže ova vrijedna Novopazarka.

Želja joj je da podstakne mlade da i oni, bez obzira na sve uslove i prilike, idu za svojim snom i pronađu nešto što će voljeti da rade, a što će im u isto vrijeme biti i izvor egzistencije.

“Mladima želim da više vjeruju u sebe i, naravno, da čvrsto odluče čime će da se bave. Ja sam završila pravni fakultet i kada nije bilo posla u struci, a znam da nije, jer sam zakucala na neka vrata, nisam čekala da mi prolazi vrijeme, već sam svoj talenat iskoristila i unovčila“, rekla je za kraj Selma.

 

Projekat “Mladi čuvari kulture i tradicije“ realizuje Udruženje građana Free Media. Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.