Najmanja crkva na svetu je u Srbiji – Znate li gde? (VIDEO)

Dobrih pola sata hoda, u zimskim uslovima i viลกe, potrebno je do jedinstvene graฤ‘evine na ovim prostorima.ย  Nadomak Novog Pazara, sakrivena u bespuฤ‡u planine Golije, nalazi se crkva Svete Marine, poznata i po imenu Marinica.

Laki Ley

Udaljena je od regionalnog puta Novi Pazar – Sjenica 7 kilometara, od kojih se poslednja dva moraju prepeลกaฤiti.

Crkva je smeลกtena na proplanku, na brdu sa kog se ลกiri najlepลกi pogled ka vrhovima Golije i Kopaonika, ali i dolini Raลกke.ย  Reฤ je o najviลกoj taฤki sela Dojinoviฤ‡e.

U svetinju mogu uฤ‡i samo tri ฤoveka

Ono ลกto je izdvaja od drugih crkvenih zdanja u Srbiji je njena veliฤina. Mnogi je smatraju najmanjom crkvom na Balkanu. Meฤ‘utim, prema nekim podacima najmanja je i na ฤitavom svetu. U nju mogu uฤ‡i samo tri ฤoveka.

Dimenzije zdanja su 4,02 x 2,62 metra, a visoka jeย samo 180 centimetra. Od ulaznih vrata do oltara razdaljina je svega 1,5 metar, vrata su vrlo niska i uska, pa i kada tih troje ljudi koji uฤ‘u unutra istovremeno, zapravo je velika โ€œguลพvaโ€ iย jedva da mogu da se okrenu.ย Zbog ลกirine zidova unutraลกnjost je samo 2,50 ย x 1,20 metara.

Crkva je veoma proste arhitekture. U potpunosti je izgraฤ‘ena od kamena. On je uzet iz majdana, koji se nalazi nedaleko, a koristi se i danas.

Oltar se zavrลกava trokrakim delom, ali je unutraลกnjost polukruลพnog svoda. Sam svod crkve je nizak. Postoji samo jedan minijaturni prozor.

U unutraลกnjem delu dominirajuย  ornamenti i mozaici, ali i freskopis. Veruje se da je freskopisana par decenija nakon gradnje. Nema celih kompozicija i detalja, kao ลกto je u manastirima koji su smeลกteni nedaleko od nje, poput Sopoฤ‡ana. Reฤ je o takozvanim medaljonima, odnosno o glavama i poprsjima.

Ova crkva je pod zaลกtitom ย drลพave kao spomenik kulture od velikog znaฤaja.

Marinica pripada spomeniฤkoj celini Sopoฤ‡anske okoline, a freske se smatraju dragocenim i veoma retkim. Dominiraju freske Hrista i Presvete Bogorodice.

Sletela sa neba ili izgraฤ‘ena za noฤ‡

Zbog njene neobiฤne veliฤine rasprostranjeno je i verovanje da je Marinica sa neba โ€žsletelaโ€œ na Goliju.

A, legenda kaลพe da je crkva nastala za jednu noฤ‡. Tadaลกnji aga je odobrio pravoslavnim vernicima gradnju crkve, ali pod odreฤ‘enim uslovima. Jedan od njih bio je da u nju ne moลพe da stane viลกe od troje ljudi. Meลกtani su se organizovali i iz obliลพnjeg majdana doneli kamen i crkvu sazidali za samo nekoliko sati. Prema toj legendi sagradila je porodica Smudiฤ‡, koja se kasnije odselila u selo Ljuljac, na drugoj strani Golije.

Okuplja vernike na Ognjenu Mariju

Crkva je izgraฤ‘ena u prvoj deceniji 17. veka. Veoma je vaลพna, jer okuplja verni narod u vreme praznika, posebnoย  na hramovnu slavu, na dan Ognjene Marije (30.jul), koja je veoma poลกtovana u ovom kraju.

Bitno je i mesto gde je ona izgraฤ‘ena. Verski objekti su se uvek gradiliย  da budu ljudima ย โ€žu oฤimaโ€œ, a ne negde sa strane, neprimetni.

โ€žOno ลกto je najsvetije i najvaลพnije treba se uvek naฤ‡i na najlepลกem i najuoฤljivijem mestuโ€œ, objaลกnjavaju sveลกtenici.

Oni ovde dolaze nekoliko puta godiลกnje. Tada se za praznike okupe i vernici, ali najviลกe ih je na dan Ognjene Marije. Tada stignu i oni koji su se odselili pre viลกe decenija u inostranstvo , traลพeฤ‡i bolji ลพivot od gorลกtaฤkog ,koji su imali na obroncima planine Golije.

Liturgija se sluลพi uglavnom ispred crkve, jedino u sluฤaju kiลกe sveลกtenici su unutra. Tada su ispred oltara sveลกtenik, pojac i najviลกe dvoje vernika, ostali, ipak, moraju da ostanu ispred.

Turisti ovde retko navrate.

Zaลกtitnica ลพena

Sveta velikomuฤenica Marina je ลพivela u 3.veku. Trudila se da ugodi Bogu svojim naฤinom ลพivota. Poลกtuje se kao borac za hriลกฤ‡ansku veru i zaลกtitnica je ลพena.

Obiฤaj je da se na ovaj praznik (crveno slovo), ne rade nikakvi poslovi, a posebno radovi na polju. Veruje se da ako se na njen praznik radi, posao ฤ‡e krenuti po zlu.

U narodu je ostalo da je Ognjena Marija sestra Svetog Ilije koji kaลพnjava gromom,ย  pa i ona spada u „ognjevite“ svece.

Zavod za zaลกtitu spomenika kulture rekonstruisao je crkvu posveฤ‡enu njoj u selu Dojinoviฤ‡e davne 1967. godine. Pre deceniju ipo ona je prepokrivena. Ostalo je daย  se obavi restauracija fresaka.

Ovaj tekst deo je projekta โ€žTragovi istorije na zemlji Nemanjiฤ‡a na rubu zaboravaโ€œ, Udruลพenja โ€žJournalistic planโ€œ.

Facebook
Twitter
LinkedIn
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print

Prijavite se na listu za vesti

Budite meฤ‘u prvima informisani o dogaฤ‘ajima u vaลกem gradu,u regionu