Novopazarka Belma Husović (19) piše poeziju i prozu na bosanskom jeziku. Druga godina je Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, a osnovnu i srednju školu na maternjem jeziku završila je kao đak generacije.
“Za mene je pisanje terapija za dušu, kao što vjerujem da ću sutra kao ljekar pomagati pacijentima sa mnogo optimizma. Tu je spona…poezija dozvoljava da se ode u neki svoj svijet, koji je bijeg od realnosti, a ispunjava dušu i daje spokoj”, priča ova mlada pjesnikinja za portal Free media.
Počela je da piše još u osnovnoj školi, ali se tada nije eksponirala, već je pjesme čuvala samo za sebe.
“Kada sam u srednjoj školi napisala prvi prozni rad, profesorica bosanskog jezika, Sabiha Selmanović, posavjetovala me je da ga pošaljem na neki od konkursa. Uz njenu podršku tada sam počela da dobijam nagrade, prvu od ’Svetionika’, ali kasnije i na konkursima u zemlji i inostranstvu“, prisjeća se Belma.
Zbirku njenih pjesama objavila je Kulturno- izdavačka kuća iz Požarevca.
“Cilj svakog pjesnika je, kada izda zbirku mlad, da nastavi da piše. Kada se vratimo na tu prvu zbirku primetimo mnogo toga što sada ne bi objavili, što je dobro, jer sa godinama sazrijevamo i shvatamo neke stvari drugačije, svijet posmatramo iz drugog ugla. Nadam se drugoj zbirci uskoro, a pohađam i školu kreativnog pisanja kod književnika Enesa Halilovića”, kaže Belma.
Ističe da joj je Halilović bio veliki mentor i da je od njega dobila veoma korisne savjete.
“On me je uputio u put pisanja poezije, jer je vrlo bitno da mi prepoznamo da li ćemo da pišemo poeziju ili prozu, jednog dana roman. Što se tiče proze napisala sam najviše priča iz zavičaja, koje sam slušala od svog rahmetli djeda i prenosila ih na papir. On je uvijek imao neke priče koje su vezane za tadašnji život i narod, koje su meni bile zanimljive još od malena. Uvijek mogu da se vratim tim pričama i čak sam razmišljala da jednog dana napišem i roman“, priča nam ova mlada pjesnikinja.
Ona tvrdi da je naš kraj prepun inspiracija, te da ona želi da piše nešto što će ostati mlađim generacijama i biti pečat dješavanja na ovim prostorima.
“Mene u Novom Pazaru najviše inspirišu ljudi, a to je i jedan od razloga što studiram medicinu. Kada želite nekome istinski da pomognete, a ne znate kako i tražite put kako to da uradite i možete to da uradite, onda vam je srce puno. Posmatranje ljudi, čime se oni bave, na koji način žive, sve to može da se oblikuje u jednu pjesmu ili jednu priču. Zavičaj je veoma bitan za konstrukciju identita jednog čovjeka”, iskrena je Belma.
Ističe da ima veliku podršku od svog društva, naročito iz srednje škole, u ovome što radi, te da su joj oni priređivali razna iznenađenja po povratku sa primanja nekih nagrada i iskreno se radovali svim njenim uspjesima.
Smatra da je svojim primjerom razbila predrasude mnogima i dokazala da se posle osnovnog i srednjeg obrazovanja na bosanskom jeziku može upisati željeni fakultet bez problema.
“Mnogi su tada govorili da je nama u nastavi na bosanskom jeziku povećan fond časova i da smo opterećeniji, međutim, ja sam uvek govorila da smo mi bogatiji. Mi smo imali priliku da učimo srpski i bosanski jezik, da izučavamo svoju kulturu, tradicuju, a pravo svakog čovjeka na planeti je da pravo na identitet“, priča samouvjereno Belma.
Ona smatra da su čuvari kulture i tradicije Bošnjaka svi ljudi ove zajednice koji na bilo koji način ostavljaju pečat bošnjaštva i prenose ga na djecu.
“Ako roditelj priča bosanskim jezikom i uči decu da pričaju tim jezikom, on je čuvar kulture i tradicije. To je veoma važna stavka, naročito izučavanje bosanskog jezika, jer je to naše pravo i temeljna stavka manjinskih zajednica, a čuvanje kulture i tradicije počinje od malih nogu. Veoma je važno da u početnim fazama razvoja djetetu usadite da ono zna kome pripada, koji je njegov jezik i u kakvu će individuu izrasti”, zaključuje Belma.
Projekat “Mladi čuvari kulture i tradicije“ realizuje Udruženje građana Free Media. Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
