Manjinske zajednice u Srbiji suočavaju se s dugotrajnim problemom nedostatka medijskog sadržaja na svojim jezicima kada je reč o javnim servisima. Sa preko milion pripadnika 21 nacionalne manjine koji žive u Republici Srbiji, ovo postaje značajan faktor u njihovom pristupu informacijama. Radio televizija Srbije, kao glavni nacionalni servis, kako kažu naši sagovornici, zaostaje u proizvodnji sadržaja na jezicima kao što su bosanski, albanski, vlaški, romski i drugi, što dovodi u pitanje ostvarivanje osnovnih prava manjinskih zajednica na informisanje.
Lokalne medijske stanice poput Radio-televizije Novi Pazar i Sandžak televizije pokazuju zadovoljstvo svojim kapacitetima koji informišu na bosanskom jeziku. To ukazuje na potencijal i važnost lokalnih medija u podršci manjinskim zajednicama. Ipak, nedostatak nacionalnog pokrivanja na ovim jezicima ostavlja prazninu u širenju informacija i očuvanju kulturne baštine tih zajednica.
“Problem svih problema je nepostojanje redakcije na bosanskom jeziku na RTS-u. To je pitanje svih pitanja. Ostali narodi imaju svoje vrijeme na državnoj televiziji, Bošnjaci ga nemaju. Radio televizija Novi Pazar i ostali sandžački mediji mogu informisati Bošnjake na maternjem jeziku ali sve dok RTS ne uvrsti bosanski u svoj program zaista ne znam šta da kažem osim da se osećamo kao da nas ne priznaju“, kaže Galib Gicić, urednik redakcije na bosanskom RTVNP.
“Kada je reč o zakonskim odredbama i ustavom zagarantiranih prava, stvari su posložene i korektne. Sa druge strane zaostaje poštivanje tih zakonskih procedura. Mi imamo javni servis koji nema redakciju na bosanskom jeziku, a neke programe rade površno i paušalno“, govori direktor Sandžak Media, Salahudin Fetić.
Medijski ekspert, Nedim Sejdinović, ističe da informisanje na jezicima manjinskih zajednica nije samo zakonska obaveza Srbije prema međunarodnim standardima, već i nužnost za očuvanje kulturne raznolikosti i identiteta.
“Ovo se ne svodi samo na pružanje informacija, već i na pristup kulturnim sadržajima i društvenim dešavanjima na jezicima koji su bliski ovim zajednicama. RTS je po zakonu o Javnim medijskim servisima obavezan da ima i programe na jezicima na manjinskim jezicima, a on to doslovno godinama ignoriše ne odgovarajući na potrebe javnosti ili uvodi neke programe na simboličkom nivou. To je zaista veoma čudno u najmanju ruku, nezakonito ponašanje i odsustvo želje da se taj problem reši“, ističe Sejdinović.
Predstavnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Muhedin Fijuljanina izražava razočaranje nedostatkom podrške javnih servisa, naglašavajući da javni servisi ne ispunjavaju potrebe javnosti po pitanju informisanja na jezicima nacionalnih manjina.
“Bošnjaci nemaju uspostavljen mehanizam u ostvarivanju svojih prava u oblasti informisanja. U okviru programa RTS-a emituje se emisija “Građanin“ koja je posvećena pripadnicima manjinskim nacionalnim zajednica, ali ona ne zadovoljava potrebe pripadnika nacionalnih manjina niti izražava kulturu tih naroda. Potreba je za uspostavljanjem drugih sadržaja koji će na adekvatan način formulisati ostvarenje manjinskih nacionalnih prava u Republici Srbiji“, kaže Fijuljanin.
Sagovornici naše emisije zaključuju da je pitanje odgovornosti javnih medijskih servisa u promovisanju interkulturalnosti, očuvanju identiteta i podršci raznolikosti putem emitovanja sadržaja na jezicima manjinskih zajednica od ogromnog značaja.
Podsetimo, zaključak naše prethodne emisije jeste ukazivanje na važnost podrške državnih institucija, posebno kroz pružanje finansijske pomoći medijima na jezicima nacionalnih manjina koja predstavlja ključnu ulogu u opstanku i omogućavanju prilagođene informisanosti pripadnika ovih zajednica.
