„Zabrana izvoza brašna i pšenice iznuđena, utvrditi količinu zaliha“

„Zabrana izvoza brašna i pšenice iznuđena, utvrditi količinu zaliha“

Zoran Pralica iz Unije pekara Srbije i agrarni analitičar Žarko Galetin ocenili su da je odluka države o zabrani izvoza pšenice i brašna iznuđeni potez, jer bi u suprotnom postojala opasnost da se drastično smanje zalihe.

Pralica je naveo da u slučaju slobodnog izvoza, po sadašnjem tempu izvoza, „za mesec dana ne bi imali gram pšenice u Srbiji“.

„Ovo je farsa da bi se proizvela situacija da bi se izvozila pšenica“, istakao je Pralica.

Podsećanja radi, zabrana izvoza brašna je i dalje na snazi, što u praksi znači da brašna ima, ali u skladištima. Mlinari kažu da se oko 1.500 tona brašna tipa 500 i 850 nalazi u zalihama, pre svega, silosima i magacinima.

„Potpuno mi je nejasna priča mlinara da hoće da zaustave proizvodnju. Oni i da hoće – ne mogu da zaustave proizvodnju. Trenutna potražnja je velika. To je priča koja se forsira više od nekih šest, sedam preduzeća kojima je ostala pšenica na lageru, koji bi da je izvoze, i koji guraju sve ostale u tu priču, da to ne valja, a kako bi izvozili i zaradili dinar, dva na izvozu. Tako da se stvara pogrešna fama i pogrešna priča“, ocenjuje Pralica.

Dodaje da je brašno već poskupelo, a da se uredbama drže cene najvažnijih namirnica, kao i da se razmatra da li te mere mogu da se „popuste“.

„Ne možemo da dozvolimo da cene toliko skaču, da je kao u Nemačkoj cena hleba šest ili osam evra. To naš građanin ne može da kupi. I nije važan hleb, govorimo i o drugim artiklima. Moramo da balansiramo“, kaže Pralica i dodaje:

„Imamo izuzetnu saradnju mi kao Unija pekara sa resornim ministartsvima, u direktnoj smo vezi sa kabinetom predsednika Aleksandra Vučića koji nam je dosta pomogao. Sve što smo tražili blagovoremeno, nama je predsednik Vučić ispunio. To moram da pohvalim. Da nije bilo njega, mi ne bi danas imali pšenicu, zato što pšenice nije bilo onoliko koliko se prikazuje. Prevarili su ga. To je istina. Ali to se otkrilo.“

Žarko Galetin konstatuje da svako ko želi da opstane na našem tržištu, mora da posluje u plusu, kao i da mlinari imaju svoju zaradu.

„Mlinari u svakom slučaju imaju svoju zaradu, ali mi moramo priznati da je kalkulacija cene brašna, do zamrzavanja cene do 15. novembra, išla na bazi cene pšenice 25, 26 dinara po kilogramu, a da sada imamo 36 dinara po kilogramu. Dakle, to je vrlo neobična, simptomatična situacija, mlinari su pod uticajem dve restriktivne državne mere – zabrane izvoza i zamrzavanje cena“, naveo je Galetin.

Izvor, foto: Nova S

 

CATEGORIES
Share This