U Tutinu održana promocija “Zbornika radova” o alhamijado književnosti i mevludu

U Tutinu održana promocija “Zbornika radova” o alhamijado književnosti i mevludu

Narodna biblioteka „Dr Ejup Mušović“ u Tutinu, u čast obilježavanja „12. rebiul-evvela“ – datuma rođenja posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda a.s., organizovala je 30. oktobra 2020. u Kući mira, promociju Zbornika radova o alhamijado književnosti i svečanosti mevluda. Izdavač pomenutog zbornika je Kulturni centar Novi Pazar, a njegov priređivač je Hasna Ziljkić, radnica te ustanove.

http://kcnovipazar.com/zbornik-radova-sa-okruglih-stolova-alhamijado-knjizevnost-i-svecanost-mevluda/

 

Orijentalista dr Mensur Zukorlić je u svom izlaganju podsjetio na nastanak mevludskih svečanosti, koje počinju još kod Arapa, a nastavljaju se kod Turaka (smatra se da je takvu vrstu svečanosti uveo u Carstvo Murat III, 1588. godine). Zukorlić je podsjetio i na mevlude Mehmeda Čelebije i hafiza Saliha Gaševića, koji su, kako je naveo, „poslužili kao urnek Arifu Brkaniću Sarajliji da sastavi svoj mevlud, koji je najčešće korišten u Sandžaku“.

Kemal Hasanović se u svom izlaganju osvrnuo na misionarski rad u Sandžaku poslije II svjetskog rata,  pomenuvši u tom kontekstu rad sibjan-mekteba i medrese, kao i mevludske svečanosti na kojima je, kako je rekao, „islamsko učenje popularizovano za šire narodne mase“. „Mevludske svečanosti su bile jedna od rijetkih prilika kada se ljudima koji nisu često posjećivali džamije moglo govoriti o islamu“, rekao je Hasanović.

https://dais.sanu.ac.rs/bitstream/handle/123456789/7292/ZBORNIK-RADOVA-okruglih-stolova_removed.pdf?sequence=1&isAllowed=y

Direktor biblioteke Vahid Demirović, obrativši se prisutnima i kao promoter Zbornika i kao domaćin događaja, izrazio je zadovoljstvo zato što biblioteka na ovakav način – kroz nauku i pisanu riječ može obilježiti jedan ovako važan datum za Bošnjake Sandžaka kao što je 12. rebiul-evvel. „Mevludske svečanosti su odigrale veliku ulogu u prošlosti, u vrijeme kada je bavljenje vjerom bilo zabranjivano, a tu istu ulogu nastavljaju i danas. Koliko bi našeg stanovništva znalo, npr., kako se zovu roditelji Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., u kojoj godini je primio objavu, šta je to što se vezuje za njegovo poslanstvo i sl. da nije bilo mevludskih svečanosti, na kojima je običan narod mogao mnogo toga saznati“, rekao je Demirović, dodavši i to da su one svjedoci osnove i težnje bošnjačkog bića za moralnošću i religioznošću, jer se to preferira čak i u veselju, što za rezultat ima patrijahalnost porodice, poštivanje običaja, održavanje rodbinskih veza, poštivanje starijih i učenih, roditelja, komšija i rođaka.

Na skupu je bilo riječi i o arebici, pismu alhamijado književnosti i brojne vjerske literature korištene u mektebima u Sandžaku i u drugoj polovini XX stoljeća. S tim u vezi upućen je apel kulturnim institucijama da se organizuju kursevi na kojima bi se učilo ovo pismo kako bi se sačuvalo od zaborava. Arebica je modifikovano arapsko pismo za potrebe bosanskog jezika.

RUBRIKE
Podeli