Mandatarka za sastav nove Vlade Republike Srbije Ana Brnabiฤ poruฤila je danas da rad u svim oblastima mora da se nastavi kako bi Srbija dalje jaฤala i da bi se unapreฤivao kvalitet ลพivota, uprkos svim problemima i izazovima sa kojima se naลกa zemlja suoฤava.
Svakako ฤe se naredna vlada, kako je ocenila, suoฤiti sa izazovima mnogo veฤim i mnogo zahtevnijim nego bilo ลกta ลกto smo mogli da zamislimo pre dve godine.
Prema njenim reฤima, od 24. februara ove godine, kada je zapoฤeo rat u Ukrajini, promenilo se sve u svetu, a posebno na evropskom tlu. Gotovo jedina spoljnopolitiฤka tema je Ukrajina i odnos prema Ruskoj Federaciji. Dve iskljuฤive ekonomske teme postale su energetika i inflacija.
U politiฤkom smislu, kako je navela, sve viลกe deluje da su emocije nadvladale razum, a da ฤe najveฤa jagma u buduฤnosti biti jagma za energentima i hranom.
Brnabiฤ je istakla da nikoga zato neฤe ฤuditi ลกto ฤe nam apsolutni prioritet u mandatu ove vlade biti energetika, odnosno, nova energetska politika Srbije.
U energetici, nakon decenija stagnacija, veฤ smo krenuli da menjamo stvari, tako da sledeฤe godine moลพemo da raฤunamo na nove energetske kapacitete. Zavrลกavamo izgradnju bloka B3 termoelektrane Kostolac B, ลกto znaฤi dodatnih 350 MW za naลก energetski sistem. Zavrลกavamo izgradnju gasne interkonekcije do Bugarske koji ฤe nam obezbediti alternativnu rutu za dotok gasa i spojiti nas sa terminalima za teฤni prirodni gas u Grฤkoj. Nastavljamo sa izgradnjom hidroelektrane BukโBijela u BiH, zajedno sa Elektroprivredom Republike Srpske, ลกto ฤe za naลก elektroenergetski sistem znaฤiti dodatni kapacitet do 115 MW, ukazala je mandatarka.
Moraฤemo da krenemo u izgradnju reverzibilnih hidroelektrana Bistrica i ฤerdap 3, kako bismo obezbedili balansiranje za nekoliko hiljada megavata iz obnovljivih izvora energije u buduฤnosti, kao i da radimo i na izgradnji naftovoda, kako bismo i tu diversifikovali izvor i rute snabdevanja, navela je Brnabiฤ.
Sve u svemu, kako je istakla, u novu energetsku politiku Republike Srbije uloลพiฤemo oko 12 milijardi evra u narednim godinama u okviru razvojnog plana โSrbija 2025โ.
Prema njenim reฤima, treba da imamo u vidu da ฤe klimatske promene biti sve drastiฤnije i da ฤe njihove posledice biti sve veฤe i moramo da se pripremimo za to. Ovo je posebno osetljivo pitanje za naลกu poljoprivredu, ali i pitanje koje ฤe uticati na formiranje nove energetske politike Srbije.
Pitanje je kako da, u ovako teลกkim okolnostima, nastavimo kapitalne investicije u putnu i ลพelezniฤku infrastrukturu, uveฤamo investicije u energetsku infrastrukturu, i zadrลพimo trend kontinuiranog rasta plata i penzija, a da sve to uradimo na fiskalno odgovoran naฤin, drลพeฤi javni dug ispod 60 odsto naลกeg BDP-a i postepeno smanjujuฤi budลพetski deficit, precizirala je Brnabiฤ.
Ona je istakla da je jedini odgovor na to – dodatnim poveฤanjem naลกe konkurentnosti i produktivnosti naลกe privrede, uz ocenu da i u jednoj i u drugoj oblasti imamo prostora za dodatni rast.
Taj rast, pre svega, treba da bude rezultat dodatnog unapreฤenja naลกeg obrazovnog sistema, veฤeg ulaganja u nauku i inovacije i upotrebe savremenih tehnologija, kao ลกto je veลกtaฤka inteligencija. Zato nam je toliko vaลพna implementacija jednog od najambicioznijih projekata u mandatu buduฤe vlade โ BIO4 kampusa. Sa digitalizacijom smo uradili mnogo, ali sada moramo da idemo dalje, a dalje znaฤi biotehnologija, poruฤila je mandatarka.
Moramo da nastavimo da budemo jedna od najnaprednijih zemalja na evropskom kontinentu po kvalitetu i inovacijama u naลกem nastavnom programu, naglasila je ona i ponovila da moramo viลกe da uloลพimo u nauku jer to znaฤi inovacije i bolju konkurentnost.
Mi smo, kako je podsetila, 2019. osnovali Fond za nauku, poฤeli da zapoลกljavamo mlade nauฤnike i doktorande, i danas vidimo rezultate toga.
Poฤinjemo rekonstrukciju i izgradnju objekata โLoลพioniceโ u Beogradu, u sklopu projekta uspostavljanja kreativnog multifunkcionalnog centra.
Kada smo otvorili Centar za sekvenciranje genoma na Institutu za molekularnu genetiku i genetiฤko inลพenjerstvo i zavrลกili idejni projekat, napravili smo prve konkretne korake ka osnivanju i izgradnji BIO4 kampusa, ukazala je ona i potvrdila da ovo ostaje jedan od naลกih najvaลพnijih zadataka za dalji rast i razvoj.
Vlada mora da nastavi da radi i na implementaciji programa โSrbija 2025โ.
Naลก plan je da u narednih godinu dana zavrลกimo pet auto-puteva i brzih saobraฤajnica, ukljuฤujuฤi: deonicu Moravskog koridora do Kruลกevca, SurฤinโNovi Beograd na auto-putu Miloลก Veliki, obilaznicu okoย Beograda do Bubanj potoka, brzu saobraฤajnicu ValjevoโLajkovac i auto-put od Rume do ล apca, precizirala je Brnabiฤ.
Ona je ocenila da je sve navedeno naฤin da doฤemo do zacrtanog cilja da do 2026. godine proseฤna plata u Srbiji bude 1.000 evra, a proseฤna penzija 500 evra.
Da bismo ovo ostvarili, preduslov je da uฤinimo sve da saฤuvamo mir i stabilnost na ovim prostorima, poruฤila je mandatarka.
Zato ฤemo, kako je istakla, bez obzira na sve probleme i mnoga neslaganja oko znaฤajnih pitanja, nastaviti da radimo na evropskim integracijama Srbije.
Srbija ฤe nastaviti svoj evropski put jer pripada porodici evropskih naroda i zemalja. Viลกe od 65 odsto stranih investicija u Srbiji su investicije iz zemalja ฤlanica EU. Preko 70 odsto naลกeg izvoza se plasira u EU. Uz podrลกku EU gradimo mnoge infrastrukturne projekte i realizujemo javna ulaganja u ลกkole, bolnice, gerontoloลกke centre i sliฤno, podsetila je ona.
Dugo smo sluลกali o tome da je za naลกe integracije najvaลพnije da ostvarimo znaฤajan napredak u oblasti vladavine prava. Danas potpuno jasno razumemo poruke iz EU da dalji napredak zavisi od dva pitanja: (1) da li ฤemo se veฤ sada usaglasiti sa Zajedniฤkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, odnosno da li ฤemo uvesti sankcije Rusiji; (2) koliko brzo i na koji naฤin je moguฤe doฤi do finalnog sporazuma o normalizaciji sa Priลกtinom โ ลกto je po sebi priliฤno ciniฤno jer Priลกtina ni danas, skoro 10 godina nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, ฤiju implementaciju garantuje EU, nije implementirala samu srลพ tog sporazuma โ Zajednicu srpskih opลกtina.
U svakom sluฤaju, u interesu naลกe zemlje i naลกeg naroda jeste da mi sa reformama na evropskom putu nastavimo, na prvom mestu zato ลกto su te reforme dobre za nas, snaลพe naลกu ekonomiju i privredu, naลกu javnu upravu ฤine efikasnijom i transparentnijom i zato ลกto je vladavina prava vaลพna za nas. Mi gradimo evropsku Srbiju, a samo ฤlanstvo svakako ne zavisi samo od nas, poruฤila je Brnabiฤ.
Srbija ฤe, takoฤe, nastaviti da ulaลพe u svoja prijateljstva i partnerstva i sa ostalim drลพavama, istakla je ona i ponovila da mi traลพimo da se principi meฤunarodnog prava poลกtuju neselektivno, kao i Povelja UN, i da se dosledno poลกtuju i primenjuju sve rezolucije Saveta bezbednosti UN.
Ostajemo zemlja koja po ovim pitanjima ima principijelan i nepokolebljiv stav.
I svi ministri u Vladi Republike Srbije moraju to da poลกtuju, i da na svakom koraku i u svakoj situaciji brane takav stav naลกe zemlje.
Naลกe crvene linije su sasvim jasne. Svetinja su nam:
- interes Republike Srbije,
- puna samostalnost Srbije u odluฤivanju o svim pitanjima unutraลกnje i spoljne politike, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima i principima meฤunarodnog prava, i
- oฤuvanje vitalnih interesa i bezbednost naลกeg naroda na Kosovu i Metohiji.
Uloลพiฤemo maksimalne napore da saฤuvamo mir i daฤemo sve od sebe da nastavimo da gradimo bolje povezan, ekonomski otvoren, stabilan i prosperitetan region. Nastaviฤemo da radimo na inicijativi โOtvoreni Balkanโ i nadamo se da ฤe nam se uskoro pridruลพiti i Crna Gora i BiH. Inicijativa je otvorena i za Priลกtinu, jer ฤe obezbediti dijalog o najvaลพnijim temama za kvalitet ลพivota svih ljudi na ovim prostorima, a samim tim i bezbednost Srba na KiM.
Brnabiฤ je naglasila da ostajemo posveฤeni dijalogu sa Priลกtinom, ali da pre bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.
Ona je ponovila da ฤemo nastaviti borbu za naลก teritorijalni integritet i da ฤe Vlada Republike Srbije nastaviti da pomaลพe i podrลพava naลก narod u zemljama regiona, pri ฤemu ฤemo joลก viลกe raditi na vraฤanju naลกih ljudi iz inostranstva.
Brnabiฤ je podsetila na to da je pre 10 godina, Srbija bila ekonomski uniลกtena i poraลพena. Poljoprivreda je bila zapuลกtena, industrija rasprodata u bescenje. Infrastrukturni razvoj nije postojao. Nezaposlenost je bila veฤa od 25 odsto, a nezaposlenost mladih preko 51 odsto.
U to vreme, kako je navela, naลกa zemlja se, po svim kriterijumima, nalazila na zaฤelju Zapadnog Balkana. Javni dug je rastao, a BDP padao. Napredni sektori poput razvoja informacionih tehnologija nisu ni postojali, a ฤak i kada smo mi rekli da je upravo to naลกa razvojna ลกansa, oni koji su ranije vodili Srbiju su se na to smejali.
Graฤani Srbije su te 2012. godine traลพili promene i izlaz iz krize. Graฤani su traลพili politiฤku i ekonomsku stabilnost. Graฤani su traลพili od svojih izabranih predstavnika principijelne stavove i nacionalno odgovornu politiku, traลพili su da se zaลกtite nacionalni interesi i stabilizuje ekonomija. Traลพili su da se Srbija spasi od propadanja, podsetila je Brnabiฤ.
Ona je istakla da je posveฤenoลกฤu, odluฤnoลกฤu i vrednim radom, Srbija krenula napred i od zemlje kraha, na korak od bankrota, doลกli smo do druลกtva moguฤnosti.
Sproveli smo reforme koje su stabilizovale javne finansije, privukle investicije i otvorile radna mesta.
U poslednjih 10 godina, izgradili smo i rekonstruisali 135 zdravstvenih ustanova. KC Niลก, koji smo otvorili 2017. godine, prvi je ikada kompletno zavrลกen kliniฤki centar u istoriji Srbije.
Izgradili smo oko 350 kilometara auto-puteva โ zavrลกili izgradnju Koridora 10, izgradili auto-put do Pakovraฤa, zapoฤeli izgradnju Moravskog koridora.
Rekonstruisali smo i izgradili 856 kilometara pruga โ ukljuฤujuฤi i prvu brzu prugu u Srbiji, BeogradโNovi Sad.
Otvorili smo ฤetiri nauฤno-tehnoloลกka parka โ u Beogradu, Novom Sadu, ฤaฤku i Niลกu.
Osnovali smo tri nova nauฤna instituta โ i to su prvi novoosnovani nauฤni instituti nakon vremena SFRJ.
Nakon 10 godina od zatvaranja, ponovo smo otvorili Muzej savremene umetnosti u Beogradu, a nakon 15 godina Narodni muzej.
Uveli smo programiranje u ลกkole, povezali sve ลกkole na internet; osnovali Fond za nauku; viลกe od 100 puta (104 puta da budemo precizni) uveฤali smo budลพet za filmsku produkciju u Srbiji.
Promenili Ustav Srbije kako bismo obezbedili depolitizaciju sudstva, kako nam se nikada viลกe ne bi ponovila 2009. godina.
Uveli smo elektronsku upravu; izgradili Drลพavni data centar, i mnogo toga joลก.
Bez politiฤke stabilnosti bili bismo joลก jedna drลพava u problemima, drลพava u kojoj ne odluฤuju graฤani te drลพave, veฤ strane sile, shodno svojim interesima.
Pre 10 godina, proseฤna zarada u Republici Srbiji bila je 330 evra. Do kraja ove godine, proseฤna zarada preฤi ฤe 700 evra. U 10 godina, viลกe smo nego duplirali proseฤne plate u naลกoj zemlji.
Pre 10 godina, u Srbiji je bilo 1,86 miliona zaposlenih. Danas u Srbiji imamo 2,3 miliona zaposlenih, ลกto znaฤi da smo u samo 10 godina otvorili oko 440.000 novih radnih mesta.
Nezaposlenost je pre 10 godina bila 25,9 odsto. Danas je 8,9 odsto.
Minimalna zarada je pre 10 godina iznosila 19.447 dinara, uz rekordnu nezaposlenost od 25,9 odsto. Od 1. januara 2023, minimalna zarada ฤe iznositi 40.020 dinara.
Proseฤna penzija u Republici Srbiji ฤe, od 1. januara 2023, sa planiranim poveฤanjima od 1. novembra ove godine i 1. januara sledeฤe godine (kumulativno 20,8 odsto) biti oko 320 evra. Proseฤna penzija pre 10 godina, iznosila je 203 evra.
Izvoz naลกeg IKT sektora ฤe ove godine biti preko 2,6 milijardi evra, a 2012. godine je bio 375 miliona evra. Za samo 10 godina, mi smo sedam puta poveฤali izvoz naลกe pameti, znanja i inovativnosti.
Ove godine, naลก BDP ฤe biti oko 60 milijardi evra. Pre samo 10 godina, bio je 33,7 milijardi evra, ลกto znaฤi da smo za nepunih 10 godina stvorili blizu 30 milijardi evra dodatne, nove vrednosti za naลกe graฤane. Mi smo, praktiฤno, za 10 godina gotovo duplirali naลก BDP!
Sve ovo je pokazatelj koliko se Srbija promenila i napredovala u poslednjih 10 godina, uprkos svim problemima sa kojima se suoฤavala: migratornom krizom, poplavama, pandemijom koronavirusa i sukobom svetskih razmera u Ukrajini.
Ova vlada i svi njeni ฤlanovi moraju da shvate teลพinu svog zadatka i breme odgovornosti koju moraju da ponesu.
U godinama pred nama, uprkos svemu, moramo da naฤemo snage i naฤina da saฤuvamo sve ono ลกto smo podizali i gradili poslednjih godina, i moramo da naฤemo prostor za Srbiju da nastavi da napreduje i ubeฤena sam da ฤe moderna, jaka i slobodna Srbija nastaviti da pobeฤuje, naglasila je Brnabiฤ.
Foto:Vlada Srbije
srbija.gov.rs/vest/658795/srbija-nastavlja-reforme-i-razvoj-u-svim-oblastima.php
Povezane vesti:
- Tiha snaga zdravstvenog sistema Novog Pazara: snaga, empatija i posveฤenost medicinskih sestara
- Smenjena direktorka vrtiฤa u Sjenici: โRazreลกena sam jer sam javno podrลพala studenteโ (VIDEO)
- ฤetvoro ฤlanova REM-a: Savet formalno konstituisan, ali suลกtinski blokiran
- Ugljanin: โZahtevamo ponavljanje glasanja i zakonit izbor ฤlana REM-aโ (VIDEO)
- Alarmantni podaci iz ankete A1 iz Novog Pazara: Svaka treฤa osoba se kockala, svaka ลกesta i…
- Edin ฤerlek najavio osnivanje nove stranke: โIdemo na lokalne i sve izbore koji budu pre…