RTS još uvek bez redakcije na bosanskom jeziku (VIDEO)

RTS još uvek bez redakcije na bosanskom jeziku (VIDEO)

Radio-televizija Srbije (RTS) je pre četiri godine odbacila zahtev Bošnjačkog nacionalnog vijeća za osnivanje redakcije na bosanskom jeziku. Ova odluka je izazvala polemike, s obzirom da je RTS tada, odgovarajući BNV-u, kako navode iz tog tela, negirao postojanje bosanskog jezika, osporavajući time i identitet bošnjačkog naroda.

Na nedavni dopis koji je naš portal uputio RTS-u, tražeći objašnjenje o uslovima za uspostavljanje redakcije na bosanskom jeziku i kapacitetima koje RTS poseduje za to, odgovor nije stigao.

“U okviru Bošnjačkog nacionalnog vijeća postoji Odbor za informisanje na bosanskom jeziku i taj Odbor je još prije nekoliko godina izradio elaborat o formiranju redakcije na bosanskom jeziku na javnom servisu RTS. Međutim, u razgovoru i sa čelnicima Programskog saveta i sa članovima istog, kao i sa menadžmentom RTS-a nismo naišli na dobru saradnju zbog toga što oni odbijaju svaki pomen uspostavljanja redakcije na bosanskom jeziku isključivo iz političkih razloga. 

Moj utisak je da formiranje takve redakcije smatraju prijetnjom zbog ostvarenja nacionalnih interesa srpskog naroda što nije smisao uspostavljanja redakcije na bosanskom jeziku“, kaže Muhedin Fijuljanin, predstavnik BNV.  

Fahrudin Kladničanin, predstavnik Akademske inicijative Forum 10, istražuje pitanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina već godinama.

“Ono što radi RTS kroz emisiju “Građanin“ koja je fokusirana na život pripadnika nacionalnih manjina jednostavno nije dovoljno. Dva puta nedeljno te emisije po 20 ili 30 minuta emitovanja te emisije nije dovoljno da bi se većinski srpski narod upoznao sa kulturom, tradicijom i identitetom brojnih manjinskih zajednica. 

Imamo vrlo otvorena osporavanja od strane Radio televizije Srbije, a pre svega i Srpske akademije nauke i umetnosti (SANU) jer tu sada ulazimo u pitanje da li postoji ili ne postoji bosanski jezik. To za RTS ne bi trebalo problem zato što oni nisu lingvisti koji bi trebalo da utvrđuju da li bosanski jezik postoji ili ne postoji. Oni su u obavezi da obezbede da pripadnici nacionalnih manjina budu ravnomerno zastupljeni u programu tako da su u obavezi da formiraju redakciju na bosanskom“, ističe Kladničanin.

On dodaje da su različite inicijative za to već 10 godina u toku ali da interesovanja nema, kao i da za takav korak mora postojati sinergija između resornog ministarstva, RTS-a i BNV-a i jednog političkog pritiska jer, kako kaže, za ovu temu neminovno je da mora postojati politički pritisak.

Nedostatak redakcije na bosanskom jeziku u programima RTS-a nije samo primedba Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

Lokalni mediji takođe ističu ovo kao ozbiljan nedostatak i problem u društvu.

“Čini mi se da su pripadnici nacionalnih manjina, pa i bošnjačke nacionalne manjine na RTS-u najviše zastupljeni kada je vreme blagdana i obeležavanja praznika, što je nedovoljno. Smatram da bi Bošnjaci posle višegodišnje borbe konačno trebali da dobiju redakciju na bosanskom jeziku na RTS-u poput nekih manjina koje imaju takve redakcije i da bi javnost u Srbiji na taj način trebala da se upozna sa specifičnostima Bošnjaka, tradicijom, kulturom i običajima“, ističe Amela Bajrović, članica Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i urednica portala Free media.

“Dok god RTS ne kaže “od danas priznajemo Bošnjake tako što njihov program emitujemo“ o tome je zaista suludo govoriti“, zaključuje Galib Gicić, urednik redakcije na bosanskom Radio televizije Novi Pazar.

Ova situacija neretko izaziva raspravu u delu bošnjačke javnosti o pravima nacionalnih manjina i ulozi medija u podršci raznolikosti jezika i kultura.

 

CATEGORIES
Share This