Preti li objektivnim sandžačkim medijima nestajanje?

Preti li objektivnim sandžačkim medijima nestajanje?

Lokalni mediji se suočavaju sa osnovnim egzistencijalnim problemima gde finansije predstavljaju ključni problem, zaključuje medijska ekspertkinja Smiljana Milinkov. Ona dodaje da se sredstva slivaju samo podobnim medijima koji služe kao prenosioci vladajućih stavova.

Sposobnost medija da opstanu uprkos odlivu resursa i gubitku pažnje i poverenja publike, kao i sposobnost da podrže pouzdanu i transparentnu informacionu platformu profesionalnog izveštavanja, na današnjem tržištu predstavlja ogroman izazov, pogotovu za manje medijske kuće koje se neretko suočavaju sa problemom finansijske nestabilnosti.

U takvoj klimi koja se stvara na nacionalnom tržištu, otpornost medijskih sistema zavisi od mnogih strukturnih faktora i od mnogo različitih agensa. Zdrav medijski pejzaž reaguje na dinamične i stalno evoluirajuće društvene, političke i ekonomske uslove svog konteksta. U zdravim demokratijama, državni i nevladini akteri podjednako zavise od jakih, nezavisnih i održivih medijskih organizacija kako bi olakšali društvenu promenu i promenu ponašanja koju žele.

Praveći osvrt na ulogu medija, nesumnjivo je da u velikoj meri njima pripada moć uticaja na društvo i zajednicu. Način izveštavanja značajno utiče na kreiranje slike o događajima različite prirode što neminovno kasnije i oblikuje društvo; upravo to ih čini nosiocima velike odgovornosti.

U tom ciklusu pritisaka okolnosti i faktora koji utiču na dalje poslovanje, dešavaju se devijacije i neregularnosti u profesionalnom izveštavanju onda kada mediji nisu dovoljno otporni da se nose sa postojećim preprekama. Njih su proizveli političari željni kontrole, žedni vlasti i posedovanja što dovodi do posledica koje dele društvo, onda kada mozaiku koji projektuju mediji fale delovi.

“Nažalost, mislim da u Srbiji ne postoji nijedan medij koji je dovoljno otporan na uticaj. Kod njih je najveći nedostatak onog profesionalnog i etičkog. S druge strane postoje mediji koji neguju svoju profesionalnost, a suočavaju se sa drugim preprekama, najčešće ekonomske prirode gde je njihov opstanak vrlo ugrožen. Mislim da nijedan medij nije u situaciji da može da bude dovoljno otporan u smislu da se u potpunosti posveti onom što bi trebalo da bude profesionalni rad i ono što bi trebalo da bude prioritet informisanja“, navela je medijska ekspertkinja Smiljana Milinkov za naš portal.

Novinari i predstavnici lokalnih institucija učestvuju na seminaru koji se realizuje u okviru projekta ''Otporni mediji civilnog društva za obnovu poverenja građana'' od strane Nezavisnog društva novinara Vojvodine

Seminar “Otporni mediji civilnog društva za obnovu poverenja građana“

 

 

 

 

 

 

 

Atmosfera koju diktiraju različiti faktori posebno se može osetiti u manjim sredinama, gde se kao prioritet nameće tolerancija nepotkovana argumentima i pretarana predusretljivost kao deo određenog sistema vrednosti u koji se veruje i koji se neguje, a često je usmerena ka određenoj političkoj partiji i u odsustvu bilo kakve odgovornosti prema celokupnoj zajednici.

“Situacija je mnogo teža na lokalu, nekada i nezamisliva. Drugačije je kada čujete iskustveno koliko se ljudi ustvari bore sa osnovnim egzistencijalnim problemima gde finansije predstavljaju ključni problem, a nadalje vi ako nemate tu stabilnost onda vi teško možete da se posvetite toj etici u novinarstvu. Ono što istraživanja pokazuju jeste da oni mediji koji su finansijski nestabilni i  teško održavaju svoje funkcionisanje ustvari se najviše zalažu i izveštavaju na etički način. S druge strane, oni koji su finansijski stabilni i ne nose brigu održivosti u najčešćoj meri krše profesionalne standarde. To je posledica toga što ne rade na profesionalan način, već služe kao mikrofon i kao prenosioci vladajućih stavova ili kao propagandna aktivnost. Samim tim se pare slivaju ka tim medijima, a to pokazuje i analiza konkursa za sufinansiranje medijskog izveštavanja na lokalu i vrlo je mali broj onih koji dobijaju sredstva a profesionalno izveštavaju“, dodala je Milinkov.

Organizacija CRTA prošle godine predstavila je istraživanje „Stavovi građana Srbije o učešću u demokratskim procesima 2021. godine“ koje je obavljeno u oktobru 2022. godine, a na pitanje kojim televizijama građani najviše veruju rezultati pokazuju: najviše se veruje RTS-u (37%), TV Prva (27%), Pink i N1 su na po 25%, sledi Nova S (17%), Happy (15%) i B92 (11%).

CATEGORIES
Share This