Mladi čuvari kulture i tradicije- Dženita Lukač (VIDEO)

Novopazarka Dženita Lukač (24) bavi se već tri godine izradom pustećija. Želja joj je da očuva ovaj stari zanat, koji polako izumire i na taj način utiče na očuvanje kulture i tradicije.

Ova mlada djevojka osnovala je svoju firmu za proizvodnju pustećija, a planira da otvori prodajno mjesto u Novom Pazaru, gdje bi njeni sugrađani, ali i turisti, mogli da kupe dekorativno jagnjeće ili ovčije krzno. Osim toga, željela bi i da organizuje radionice za zainteresovane mlade ljude, koje bi naučila ovom zanatu.

 

Ovim poslom počela je da se bavi sasvim slučajno, kada je kod komšija pronašla jagnjeću kožu i dobila ideju da od nje nešto napravi. Istražujući, shvatila je da se vuna nekada veoma vrednovala, da su se od nje izrađivali različiti predmeti, koji su danas zanemareni.

„Interesantan podatak o vuni na koji sam naišla prilikom istraživanja je da je bila prisutna u svim begovskim kućama. Naše nane su plele mnogo stvari od vune, kao što su čarape, majice, prsluke, a dokaz koliko je dobra je taj da je narod nekada bio mnogo zdraviji nego sada. Vuna se polako vraća u upotrebu, pa je u industriji veoma zastupljena, a koristi se za izradu jakni, prsluka i drugih odjevnih predmeta, čak ima i aktivni veš od vune. Koriste je najviše skijaši, ali i drugi. Takođe, smatram da se koža od kurbana može iskoristit na više načina, naprimjer za obuću, da se naprave vuneni ulošci za cipele ili patike, ali i za dekoraciju“, priča za portal Free media Dženita.

Ona je pokazala da se ambicioznošću i upornošću mogu postići rezultati.

„Moja porodica je u početku bila skeptična, s obzirom na to da sam ja žensko, a ovo je težak posao, ali sam bila istrajna. Počela sam sa 10 koža, koje sam prodala za tri dana. Tada sam još uvijek opipavala tržište, a željela sam i da vidim koliko je to popularno u narodu i da li je moguće da nešto tako uspije kod nas. Napravila sam profile na društvenim mrežama, tako da pokušavam marketinški to da promovišem. U početku je bilo teško, jer sve sama radim, od proizvodnje do tog tehničkog dijela. Trudim se da sve bude kako treba, od fotografija, raznih promocija, pa do rada sa mušterijama. Volim da kupac stekne lijep utisak o meni, a nije mi cilj samo da prodam proizvod, već da se sa kupcima sprijateljim. Kupci nam dolaze iz svih gradova Srbije, poput Kragujevca, Beograda, Kraljeva i te mušterije nas uvijek preporučuju drugima”, kaže Dženita.

Dodaje da je sam proces izrade pustećije malo duži, ali da se svaki trud na kraju isplati.

„Ljubav prema zanatu te tjera da tražiš adekvatnu kožu, adekvatnog čovjeka koji će sačuvati kožu tokom uklanjanja sa ovce da bi do mene došla neoštećena. Tokom obrade, koža se osoli i tako stoji izvjesno vrijeme, a nakon toga se maže tipsom i opet se ostavlja da odstoji, ali mnogo duže. Sljedeći korak je uklanjanje dva sloja kože, nakon čega se ona kači na poseban razboj za sušenje. Nakon toga mora da prođe 52 vode da bi postala mekana i da bi izgubila miris. Slijedi brušenje, tokom kojeg posebne mašine bruse kožu da bi ona bila tanka. Potom se stiže do šišanja, a koliko će da se pošiša zavisi od kupca, jer neko traži kraću dlaku, neko dužu, neko rustičnu, kao nekada što je bila. Posljednji korak je peglanje, a ono je olakšano time što koža može da se pere u mašini na 30 stepeni bez ikakvih promjena, što je primamljivo i našim mušterijama, jer ona iz veš mašine izlazi nepromijenjena“, pojasnila je proces izrade pustećije Dženita.

Naši preci su kuće opremali pustećijama i to je bio način da se ugriju preko zime, a na njoj se čak obavljala i molitva, dok je danas više modni ili ukrasni detalj jednog doma.

„Različiti enterijeri u hotelima, restoranima i etno kućama, pa čak i u privatnim domovima opremljeni su pustećijama. Ljudi ih koriste u kolicima, kolevkama, jer su antialergijske, što znači da ne sakupljaju grinju i adekvatne su za bebe. Pustećije su postale neizostavan detalj i na fotografijama, naročito novoređenčeta. Imaju, dakle, veoma široku primjenu. Obično mušterije zamolim da mi pošalju sliku enterijera, da bih vidjela šta im se uklapa, koja boja bi im išla najbolje, mada se sada sve boje lijepo uklapaju u novije domove. Neke prostorije su minimalističke, ali pustećija i u njima osvježi prostor, bez obzira da li je čisto bijela ili tamnija. Sada se narod opet vraća tim vrijednostima, vraća se ćilim, tako se vraća i krzno i mnogi starinski predmeti“, ističe ova vrijedna djevojka.

Cijene pustećija kreću se od 3.200 do 4.000 dinara, dok su od teleće kože oko 350 evra, jer se one smatraju luksuznim predmetom, pa samim tim i više koštaju.

Dženita želi da ima maloprodajni objekat u kome će kupci biti u prilici da sve njene proizvode vide uživo, a ne kao sada, samo na fotografijama. Pored prodaje, voljela bi i da obučava ovim poslom zainteresovane mlade ljude, kao i da ovaj zanat proširi i van Novog Pazara, čak i u inostranstvu.

„Bila bih veoma sretna da ljudi shvate koliko je ovaj posao važan i da počnu ozbiljno da se bave njime. S obzirom na to da je na našem podneblju zastupljeno stočarstvo, proizodnja pustećija nam ne predstavlja problem i bilo bi lako da organizujemo čak i izvoz. Porasla sam bez roditelja, tako da znam koliko je važno takvoj djeci da imaju svoj dinar i na to želim posebno da obratim pažnju, da podignem svijest građana da pomažu više takvim socijalno ugroženim grupama“, iskrena je Dženita.

Sebe vidi kao čuvara kulture i tradicije Bošnjaka, jer se trudi da sačuva od zaborava ovaj stari zanat.

„Potrudiću se da u ovaj posao uključim što više ljudi, posebno mladih, da bi i oni sutra ovaj zanat prenosili na nove generacije. U Srbiji trenutno ima samo pet čučija, koji se bave obradom vune, zato imam želju da i na mlađe generacije, putem radionica, prenesem ovaj zanat. To mi je cilj, volja i želja, a šta će biti u budućnosti, to ne znam i ne mogu da znam“, rekla je za kraj ova mlada djevojka.

——————————————————————————————————————

Projekat “Mladi čuvari kulture i tradicije“ realizuje Udruženje građana Free Media. Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

RUBRIKE
Podeli