Kafa je danas mnogo više od napitka, ona je povod za okupljanje, trenutak uživanja, simbol druženja i tradicije u mnogim kulturama. Međunarodni dan kafe, koji se obeležava 1. oktobra, podseća nas na to koliko je ovaj napitak duboko ukorenjen u svakodnevicu ljudi širom sveta. Ali, kao i kod svega što konzumiramo, pitanje mere ostaje najvažnije.
Nutricionistkinja i fitnes trenerica Zilha Trtovac Smakić, osnivačica Studija Nutriz, objašnjava da kafa može biti korisna, ali i štetna, ukoliko se pije bez mere i svesti o njenim efektima.
Zdravstvene koristi i rizici
“Kafa može biti dobra stvar ako se pije sa merom, podiže koncentraciju, daje energiju i sadrži antioksidanse. Ja lično volim ice latte i uživam u toj rutini. Međutim, problem nastaje kada kafa zameni obrok ili postane jedini način da izdržimo dan. To ne podržavam ni kao nutricionista ni kao vernik, jer naše telo traži pravu hranu i prave nutrijente, a ne stimulans. Previše kofeina može izazvati nervozu, nesanicu i ubrzan rad srca“, naglašava ona.
Koliko kafe je dovoljno?
U normalnim količinama kafa može pomoći otklanjanju umora i poboljšanju mentalnih sposobnosti. Ali, naglašava sagovornica, preterivanje nikada nije rešenje.
„Za većinu ljudi sasvim je u redu 1–2 šoljice dnevno, i to posle obroka, a ne umesto obroka. U islamu se uvek naglašava umerenost, i u hrani, i u piću, i u navikama. Tako i sa kafom: nije cilj lišiti se, već ne preterati. Dakle, kafa kao dodatak, kao mala radost uz društvo ili razgovor, ali nikako kao zamena za doručak i posebno ne uz cigaretu“, objašnjava Trtovac Smakić.
Uticaj na probavu i metabolizam
Kofein je osnovni sastojak kafe i poznat je kao snažan diuretik, iz organizma izvlači vodu. Zato je važno da se uz konzumaciju kafe unosi i dovoljno tečnosti.
„Kod nekih ljudi kafa ubrzava varenje, kod drugih izaziva nadražaj ili osećaj grča u stomaku. Zato je važno pratiti reakcije svog tela, jer ne reagujemo svi isto. Uvek savetujem da kafa ide nakon obroka, jer jaka kafa na prazan stomak često znači gorušicu ili nervozu creva. Na metabolizam može delovati tako da blago poveća potrošnju energije, ali to nije razlog da je pijemo umesto vode ili kao ‘trik’ za mršavljenje“, ističe nutricionistkinja.
Ko bi trebalo da ograniči kafu?
Postoje grupe ljudi koje bi trebalo da budu posebno oprezne kada je kafa u pitanju.
„Trudnice, dojilje, osobe sa srčanim problemima, kao i oni koji imaju problema sa spavanjem ili anksioznošću, svakako treba da paze na unos kofeina. Nije svima ista mera dobra. Ako kafa pravi više štete nego koristi, to je znak da treba stati. To je opet ona mudrost – umerenost“, dodaje Zilha Trtovac Smakić.
Mitovi o kafi
Povodom Međunarodnog dana kafe sagovornica je razbila i neke od najčešćih mitova:
„Jedan od mitova je da kafa ‘skida kilograme’. To nije tačno, može eventualno smanjiti apetit na kratko, ali nije rešenje za višak kilograma. Drugi mit je da svima oduzima san. Istina je da ima ljudi koji mogu popiti kafu uveče i normalno spavati, dok drugima i jedna šoljica posle podne pravi problem, to zavisi od individualne osetljivosti na kofein. A meni posebno važan mit je onaj da je kafa loša navika sama po sebi. Kafa u društvu, kao povod da sednemo i popričamo, to je prelepa tradicija i ja je podržavam. Loša postaje tek kada je koristimo da preskočimo obrok ili da izguramo dan bez sna i hrane“, ističe ona.
Međunarodni dan kafe podseća nas na to da i u malim životnim ritualima možemo pronaći balans između zadovoljstva i zdravlja.
„Za kafu važi moj moto – umerenost, a ne lišavanje“, poručuje Zilha Trtovac Smakić, dodajući da kafa može biti deo zdrave svakodnevice samo ako joj damo pravo mesto u svom životnom stilu.