Svaka treća osoba u Novom Pazaru priznaje da se kockala, dok svaka šesta i dalje aktivno učestvuje u igrama na sreću. Devet od deset građana poznaje nekoga sa problemom kockanja, a gotovo svi smatraju da u gradu ima previše kladionica, pokazuju rezultati ankete portala A1.
Anketa je pokazala da veliki broj stanovnika ima neposredno ili posredno iskustvo sa kockanjem, dok istovremeno kockarnice postaju sve dostupnije, a posledice sve teže za pojedince i njihove porodice.
Ovaj istraživački rad analizira učestalost kockanja, vrste igara na sreću, finansijske i socijalne posledice, uzroke kockanja, kao i stavove građana o prevenciji i regulaciji kladionica u gradu.
Profil ispitanika
Anketu je popunilo ukupno 480 građana, od kojih je:
• 243 (51,5%) žena
• 229 (48,5%) muškaraca
Po starosnoj strukturi:
• 168 ispitanika (35%) su starosti 25–34 godine
• 136 ispitanika (28,8%) su starosti 35–44 godine
• 116 ispitanika (24,5%) su starosti 18–24 godine
• 26 ispitanika (5,4%) su starosti 45–54 godine
• 20 ispitanika (4,2%) su uzrasta 12–18 godina
• 7 ispitanika (1,5%) su stariji od 55 godina
Ovi podaci pokazuju da problem kockanja najviše pogađa mlađe i srednje odrasle osobe, ali nije zanemarljiv ni među maloletnicima i starijom populacijom.
Iskustvo sa kockanjem
Na pitanje „Da li ste ikada probali da se kockate?“:
• 332 ispitanika (70,2%) odgovorilo je sa Ne
• 29,8% je reklo da je probalo kockanje
Među onima koji su odgovorili „Da“, učestalost kockanja je sledeća:
• 52,2% – više se ne kocka
• 26,1% – kockali su samo nekoliko puta u životu
• 16,1% – redovno se kocka
• 5,6% – povremeno se kocka
Ovi podaci ukazuju da, iako većina prestaje sa kockanjem, značajan deo ispitanika nastavlja da se kocka redovno, što predstavlja potencijalnu opasnost za finansijsko i psihičko zdravlje.
Iskustva ispitanika sa kockanjem
Ispitanici su imali mogućnost da detaljno opišu svoja iskustva i posledice kockanja.
Slobodni odgovori ispitanika otkrivaju teške posledice kockanja po pojedince i porodice. Neki od njih su podelili svoja iskustva:
• „Imam par drugara koji su počeli prvo sa tiketima, odnosno sportskom kladionicom. Rekli su mi da bi se svako šokirao kada bi jednom ušao i video ko sve dolazi, jer ima ljudi za koje nikada ne biste rekli da su kockari. Kasnije su prešli na aparate. Svoj deci je dostupno da ulaze u kladionice, a reklame za kockarnice su svuda. Nije ni čudo što ima toliko ljudi koji se kockaju.“
• „Jedan član porodice, katastrofalan ishod po celu porodicu i po tog člana.“
• „Otac moje najbolje drugarice bio je u svetu kocke. Njeno detinjstvo je, koliko slušam, bilo veoma tužno i, naravno, nije se srećno završilo. Roditelji su se razveli upravo zbog toga, što je proizvelo velike probleme.“
• „Moj brak je uništen zbog kockanja mog sada bivšeg muža. Nije samo uništio brak i ostavio decu za koju više nije ni zainteresovan, već je sada osoba koja praktično ne živi. Možda je neprimereno to reći, ali potpuno je propao. Kocka je najveće zlo čovečanstva!“
• „Svakodnevno sam gledao drugare iz osnovne i srednje škole kako se kockaju. Dolazio sam sa njima u ta odvratna mesta pokušavajući da ih odvratim od toga. Kada bi ostali bez novca, ja bih seo za aparat i rekao: ‘Gledaj kako to izgleda kada ja kockam, a ti gledaš.’ Jednom prilikom, pokušavajući da odvratim dobrog prijatelja od kockanja, polupao sam četiri–pet aparata. Sve se to dešavalo dok sam bio maloletan, u periodu od 14. do 17. godine. Nisam krivično odgovarao jer sam bio maloletan, već su odgovarali oni koji su mi dozvolili da uđem u to ruglo. Niko tada, a mislim ni sada, ne kontroliše posetioce kockarnica, koliko imaju godina i da li su maloletni. Mislim da je kockanje trenutno popularnije kod populacije 45+, dok se mlađi više okreću drogama. To je sada trend.“
• „Dugovi, krediti, zajmovi, loši odnosi u porodici.“
• „Uništilo mi je život.“
• „Što se tiče kockanja, nema ništa gore u životu od toga. Bolje biti bilo šta drugo nego kockar. Kockari su najgori ljudi na svetu. Što se tiče kocke u Novom Pazaru, ima je previše, na svakom ćošku. Voleo bih da se sve kladionice u Novom Pazaru zatvore zbog generacija koje dolaze i zbog boljeg sutra. Kockao sam se i video sam da kod svih koji se kockaju nema napretka, čovek ide samo unazad. Žao mi je ljudi koji su kockari, ali to je grad dozvolio. Tonemo polako, ali sigurno. Voleo bih da je kao u Albaniji, nema kocke i svi žive normalno i idu napred. Spreman sam za bilo kakve proteste, da izađem na ulicu i podržim ‘Stop kocki’.“
• „Najčešće iz dokonosti ili zato što ih ne mogu zaobići.“
• „Pobegao sam iz svog grada u kojem sam rođen i odrastao samo zbog toga. Hvala Allahu, sve se promenilo. Na svakom koraku su kockarnice, toga nema ni u Las Vegasu.“
• „Kao vrlo mlad probao sam poker-aparate, ali verovatno da nisu bili blizu škole, ne bih imao tu priliku.“
• „Na vreme sam pobegao iz toga. Najgore je što te menja kao čoveka, postaješ sve što ne želiš da budeš. Vrlo kratko, ali bolno iskustvo.“
• „Sportsku prognozu igra moj brat i svi imamo problem. Sve optužuje, svi su na meti, pa čak i njegova mala deca.“
• „Veoma loše iskustvo. Posvađaš se sa prijateljima, porodicom, devojkom. Sve mi je u životu krenulo nabolje kada sam prestao sa kockanjem.“
• „Izuzetno loše iskustvo. Sam kockar, a cela porodica pati. Okolina je u nezgodnoj situaciji jer zna šta se dešava, a neprijatno im je da odbiju pozajmice.“
• „Vratio sam izgubljeni novac, koji je pozamašan, ali mislim da ću ga ponovo izgubiti u bliskoj budućnosti. Na mene je to veoma loše uticalo, stres, strah i slično.“
• „Uticalo je jako loše, ali hvala Bogu pa sam shvatio da ne vodi ničemu i prestao. Svi to probaju jer je želja za brzim parama velika. Ubija nas jad i zavist prema svima i svemu, pa pokušavamo da se takmičimo sa drugima, a nesvesno upadamo u još veću bedu i probleme.“
• „Kockanje je zlo koje počne kao zabava uz neki dobitak, a zatim postane pravi pakao, veliki gubici, kako finansijski, tako i psihički i duhovni. Upoznaš pogrešne ljude, uvuku te u razne prljave poslove. Kreneš u grad na kafu, a zapravo se kockaš celu noć. Ja sam to pobedio tako što sam počeo da praktikujem veru i potpuno se distancirao od tadašnje okoline. Već tri godine nisam ušao u kockarnicu.“
• „Kockanje je užasan porok, kao droga. Uništava porodice, brakove i živote. Kockar bi, kako se kaže, skinuo čoveku i ćefin samo da bi se kockao. Deca su nam u opasnosti. To je veliko zlo, uz drogu i alkohol. Treba organizovati proteste da se to zlo suzbije, inače nam preti propast, posebno našoj deci. Želimo da nam deca rastu u zdravoj, moralnoj sredini, gde poroci nisu na svakom ćošku. Allah da nam pomogne i potrebno je hitno uključivanje, kao što je slučaj u Rožajama.“
• „Najbolja stvar koja je mogla da mi se desi. Čovek treba samo da bude uporan i isplatiće mu se.“
Ove ispovesti potvrđuju da kockanje može trajno narušiti život pojedinca i njegove porodice, a negativni efekti uključuju finansijske gubitke, razdvajanje porodica, psihičke traume i društvenu izolaciju.
Najčešće igre na sreću
Među ispitanicima koji su imali iskustva sa kockom:
• 35,2% igra sportske kladionice
• 30,3% igra automate
• 7,9% igra Bingo
• 7,3% igra rulet
• 3,6% igra ostale igre na sreću
Ostali ispitanici ili nemaju lično iskustvo sa kockanjem. Ovi podaci pokazuju da su sportske kladionice i automate najpopularnije, što se podudara sa globalnim trendom dostupnosti i reklamiranja ovih igara.
Finansijski aspekt
Na pitanje „Koliko ste najviše novca potrošili na kocku u jednom danu?“, alarmantni rezultati su:
• 25,5% – više od 100.000 dinara dnevno
• 6,6% – između 50.000–100.000 dinara
• 7,3% – između 20.000–50.000 dinara
• 15,2% – između 5.000–20.000 dinara
• 35,1% – do 1.000 dinara
Ovi podaci pokazuju da manji broj kockara troši ekstremne svote, što može dovesti do brzog finansijskog kolapsa i dugova koji se prenose na porodicu i prijatelje.
Poznavanje kockara u okruženju
Na pitanje „Da li poznajete nekoga ko se redovno kocka?“:
• 37,8% – da, među prijateljima
• 28,4% – da, kolega ili poznanik
• 23,5% – da, član porodice
• 10,3% – ne poznaju nikoga
Većina ispitanika ima neposredno iskustvo sa kockanjem u svom okruženju, što potvrđuje da je problem rasprostranjen i vidljiv u društvenom životu.
Posledice kockanja po ponašanju
Na pitanje „Da li ste zbog kockanja ikada uradili nešto od sledećeg?“, ispitanici su odgovorili:
• 2% – pokušali da dignu ruku na sebe
• 3,6% – prodali lične ili porodične stvari
• 4,8% – zadužili se kod porodice i prijatelja
• 6,8% – izbegavali bliske osobe
• 12,9% – lagali da im novac treba za nešto drugo
• 65,1% – ništa od navedenog
Ovi podaci ukazuju na ekstremne posledice za manji, ali značajan broj ispitanika, dok većina ipak ne prelazi prag radikalnog ponašanja.
Uticaj na porodice i društvo
Skoro svi ispitanici prepoznaju štetnost:
• 96,7% – Da, kockanje ima negativan uticaj
• 1,5% – Da, ali uticaj nije značajan
• 1,3% – Nema veliki uticaj
Jasno je da građani vide kockanje kao ozbiljan društveni problem, koji uključuje finansijske gubitke, narušene odnose i psihološki stres.
Razlozi za kockanje
Glavni razlozi zbog kojih ljudi počinju da se kockaju:
• Finansijski problemi – 66,4%
• Uticaj društva – 44,3%
• Uticaj reklama i medija – 41,7%
• Zabava – 39,1%
• Dosada – 36,7%
• Pritisak okoline – 11,4%
• Želja za dokazivanjem – 0,2%
Slobodni odgovori dodatno ističu: želju za brzim novcem, zavisnost, nezaposlenost, veliki broj kockarnica, i uticaj droga.
Problemi uzrokovani kockanjem
• 44,2% – finansijski problemi (dugovi, pozajmice, gubitak novca)
• 22,1% – problemi u porodici (svađe, razvod)
• 9,1% – gubitak poverenja među prijateljima ili porodicom
• 7,3% – zdravstveni problemi (stres, anksioznost, depresija)
• 5,7% – sve od navedenog
• 3,2% – pravne posledice
• 3,2% – izolacija
Slobodni odgovori uključuju i: utiske društva, lak novac, uživanje od kocke, dugove.
Kladionice u Novom Pazaru
• 98,5% smatra da ih je previše
• 1,3% – ne
• 0,2% – nije sigurno
Razlozi za ovakav broj:
• Laka dostupnost i niske regulative – 54,8%
• Finansijski motivi vlasnika – 47%
• Velika potražnja – 43,3%
• Reklame i promocije – 35,7%
• Nedostatak drugih zabava – 22,2%
Slobodni odgovori: previše kockarnica u gradu, narod voli da se kocka, lokalni vlasnici daju prostore.
Podrška preventivnim programima
• 79,5% bi podržalo programe prevencije kockanja
• 20,5% – ne
Predlozi građana za smanjenje broja kladionica
ekavica):
Građani predlažu:
„Da se zatvore sve kockarnice u gradu i da se naprave dve do tri kladionice van grada. Kome se kocka, neka ide tamo, a ne da nam kladionice budu na svakom ćošku i okružuju našu decu.“
„Za početak, peticija protiv rada i otvaranja novih kladionica, zatim što više govoriti o ovom problemu, tražiti razgovor sa gradonačelnikom i zajedno pronaći rešenje.“
„Mislim da se to nikada neće smanjiti, već je previše uzelo maha i još više će se otvarati. Da Bog da da se smanji.“
„To je bar jednostavno, zabraniti kockarnice u centru grada i zabraniti ulaz mlađima od 18 godina, uz obaveznu identifikaciju (lična karta).“
„Viši porezi na obrt novca, ne na dobitak već na obrt. Smatram da bi se time smanjile mogućnosti da kladionice nude razne bonuse i mamce.“
„Česta psihoterapija sa kockarima. Čim se smanji broj kockara, smanjiće se i broj kockarnica.“
„Zabraniti da se kockarnice uopšte nalaze na vidnim mestima.“
„Ukoliko bi se organizovale radionice na temu kockanja i njegovih štetnih posledica po pojedinca i njegovu okolinu, na taj način bi se podigla svest o tom ‘kanceru’ koji je veoma zastupljen u gradu, ali i u državi. Veoma je važno da sve to bude medijski ispraćeno kako bi više ljudi bilo upoznato. Možda bi i televizije sa nacionalnom frekvencijom mogle da emituju emisije na tu temu. Na taj način bi, verujem, većina ljudi odustala od kladionica, pa samim tim ne bi dolazilo ni do njihovog otvaranja.“
„Podizanje svesti građanima da to nije mesto za zaradu novca, već za gubitak. Objašnjenje na koji način su kladionice osmišljene i kako funkcionišu.“
„Nažalost, mislim da se u Pazaru ništa ne može promeniti dok se ne promeni stanje u celoj državi. Ako ipak postoji neka šansa, onda je to kroz edukaciju od malih nogu.“
„Prvo proveriti zakonsku ispravnost – koje su prijavljene i regularne, a takvih je malo. Značajan je broj neprijavljenih objekata koji se po zakonu mogu odmah zatvoriti. Drugo, uvesti strože uslove za dozvole i prijave i pojačati inspekcijske kontrole.“
„Izmeštanje kockarnica na lokacije koje nisu dostupne, posebno maloletnim licima, uz strogu zabranu za mlađe od 18 godina. Trenutno se svi kockaju, a zamke su postavljene na svakih par stotina metara, za sve generacije.“
„Smanjenje broja kockarnica u Novom Pazaru može se postići preventivnim merama usmerenim na obrazovanje i podizanje svesti. Ključ je edukacija mladih već od osnovne škole o štetnim posledicama kockanja, kako po njih same, tako i po njihove porodice. Kockanje često počinje iz radoznalosti ili zabave, ali lako prerasta u ozbiljan problem koji dovodi do finansijskih gubitaka, dugova, pa čak i kriminalnih radnji, poput krađa ili otuđivanja porodične imovine radi izmirenja dugova. Takođe, vlasnici poslovnih objekata imaju važnu ulogu, jer bi trebalo da budu svesni da prihod od izdavanja lokala za kockarnice dolazi iz nečije nesreće i da je novac zarađen na taj način haram, kao i hrana kupljena tim novcem. Ovakav pristup mogao bi značajno da smanji broj kockarnica i unapredi kvalitet života građana.“
„Proveriti da li poštuju propisanu udaljenost od škola, uz uverenja o udaljenosti. Većina radnika je, prema razgovorima, neosigurana. Zakonski dozvoljeno radno vreme je najduže do 03 časa, dok pojedine rade 24 časa, što ne bi smelo. Ima još mnogo razloga, dosta službi je korumpirano i kada bi bar neke radile svoj posao, sve bi bilo u redu.“
„Protesti i blokade, kao i za sve u ovoj državi. Samo tenzijama možemo dobiti ono što tražimo.“
„Povećati porez na dobit minimum 100 odsto.“
„Uvođenje zakona o zabrani kockarnica u krugu od 100 metara.“
„Da se ujedinimo i zatvorimo sve kladionice. Na mestima gde su sada kladionice treba da bude nešto od kulturnog značaja za građane.“
„Kada bi se sve kladionice prijavile, jer su lako dostupne i mlađima od 18 godina, što je krivično i kažnjivo, mnoge bi bile zatvorene. Pošto nemamo zakon kakav bi trebalo da imamo, teško je očekivati promene, jer kod nas sve funkcioniše po poznanstvu. Takođe, kada bi vlasnici lokala shvatili kakav greh čine izdavanjem prostora kladionicama, bilo bi mnogo teže pronaći lokale za njih. To bi bila dobra preventiva u borbi protiv kockarnica.“
„Inspekcije da rade više, a ne da sede po kafanama!“
„Jedino izmenom zakona, jer se drugačije narod ne može opametiti.“
„Poštovanje zakona, akcije i edukacije na ovu temu. Protestima ih naterati da poštuju zakon!“
Poseta kockarnicama i profil posetilaca
Redakcija portala A1 razgovarala je sa zaposlenim u jednoj kladionici u centru Novog Pazara, koji je hteo da ostane anoniman, i dobila uvid u to ko posećuje ove objekte:
“Kockarnice posećuju ljudi iz raznih kategorija. Ima i manje obrazovanih i više obrazovanih. U kockarnicu ti dolaze razne kategorije od ljudi kojima su pare potrebne do ljudi koji žele brže da zarađuju.
Dolaze i osamnaestogodišnjaci, porodični i stariji ljudi, ima čak i doktora koji ponekad svrate, radnika policije. Ima i žena koje dolaze da kockaju, ali ređe”, dodaje sagovornik.
Poznat je i fenomen da kladionice u Novom Pazaru imaju dvoje vrata, jedna javna i druga skrivena na koji najveći broj i ulazi.
Dolaze i osamnaestogodišnjaci, porodični i stariji ljudi, ima čak i doktora koji ponekad svrate, radnika policije. Ima i žena koje dolaze da kockaju, ali ređe”, dodaje sagovornik.
“Kockarnice posećuju ljudi iz raznih kategorija. Ima i manje obrazovanih i više obrazovanih. U kockarnicu ti dolaze razne kategorije od ljudi kojima su pare potrebne do ljudi koji žele brže da zarađuju”, kažu.
Najalarmantniji podatak istraživanja pokazuje da je 2 odsto ispitanika navelo da su zbog kockanja imali razmišljanja o samoubistvu, što ukazuje na ozbiljne društvene i zdravstvene posledice.
Naša anketa pokazuje da je kockanje u Novom Pazaru rasprostranjen problem, sa ozbiljnim posledicama po pojedince, porodice i čitavu zajednicu.
Poruka portala A1:
„Ovim istraživanjem želimo da otvorimo javnu raspravu i ukažemo na razmere problema. Prevencija i zaštita, posebno mladih, odgovornost su celog društva”.
Autor: Zerina Torbić
