Bosančica, staro pismo naših prostora, inspirisala je grafičkog dizajnera Rijada Crnišanina da kroz seriju modernih simbola sačuva kulturno nasleđe i identitet Bošnjaka. Njegov projekat „Bosančica Paradigma Kultura“ spaja istoriju, tradiciju i savremeni vizuelni izraz, omogućavajući publici da kroz dizajn razume bogatstvo bosanskog kulturnog nasleđa.
Pismo bosančica korišćeno je na našim prostorima od srednjeg veka Bosne pa sve do 19. veka. Iako mnoge asocira na note, zapravo je reč o seriji simbola koja kroz modernu interpretaciju čuva tradiciju i kulturni identitet.
„Serija plakata ‘Bosančica Paradigma Kultura’ nastala je kao rezultat mog istraživačkog projekta za diplomski rad. Analizirajući materijalnu i duhovnu kulturu Bošnjaka, želeo sam da kroz savremeni vizuelni jezik stvorim simbole koji nose istorijsko i kulturno značenje,“ kaže Crnišanin.
Katalog sadrži 30 simbola inspirisanih bosančicom, a jedan od omiljenih je pismo Djul Hanume, žene domaćice koja nije završila formalno školovanje, ali je ovo pismo učila od svoje majke.
„Ovo pokazuje koliko su naše žene, naše Bošnjakinje, bile obrazovane i posvećene očuvanju znanja,“ dodaje Crnišanin.
Među simbolima ističu se:
- Sufizam – simbol stilski podseća na slovo F iz bosančice, a u sebi nosi element derviša u ritualu, prikazanog iz ptičje perspektive.
- Stećci – kameni spomenici drevne Bosne, ovde prikazani kroz oblik oka i glave, dok iznad figura simbolizuje molitvu za pozitivnu energiju.
- Slovo Z ( iz Bosančice) – predstavlja namaz, stub i ključnu vrednost u životu svakog Bošnjaka.
Održana izložba radova izazvala je veliko interesovanje javnosti.
„Imali smo fenomenalan odziv, ljudi su zainteresovani, a u isto vreme videli smo da bosančica još uvek nije dovoljno poznata među mladima. Planiramo izložbu u Tutitnu, Prijepolju i drugim gradovima Sandžaka, kako bi naša publika mogla da vidi sve simbole i razume njihovo značenje a želja mi je da se ova turneja završi u Sarajevu,“ ističe Crnišanin.
Bosančica je nekada služila za pisanje pesama, ljubavnih pisama i zakona, dok danas nastavlja da živi kroz umetničke interpretacije. Kroz priču i dizajn, ona i dalje čuva kulturni identitet Bošnjaka.
Danas, kada se obeležava Dan Bošnjaka, projekat Rijada Crnišanina podseća nas na važnost očuvanja kulturnog nasleđa i na kreativne načine na koje tradicija može da živi u savremenom dobu.